Mladen Markač

Izvor: Wikipedia
Mladen Markač
Rođen/a 08. maj 1955. (1955-05-08) (dob 58)
Mjesto rođenja Đurđevac, SR Hrvatska, SFRJ
Vjernost  Jugoslavija (1983–1990)
 Hrvatska (od 1990)
Rod/služba specijalna policija
Godine službe 1983–1995
Čin general pukovnik
Komande ATJ Lučko
Bitke/ratovi

Rat u Hrvatskoj

Mladen Markač (Đurđevac, 8. 5. 1955 -) je bivši komandant specijalnih policijskih jedinica MUP-a Republike Hrvatske za vrijeme rata.

Policijska karijera[uredi - уреди]

Karijeru je započeo u miliciji SRH te je sudjelovao u hrvatskom kontingentu Saveznog odreda milicije na Kosovu 1980-ih.

Markač je u miliciji od 1981. godine. Nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990. sudjelovao je u stvaranju specijalnih milicijskih jedinica. U rujnu 1990. imenovan je pomoćnikom zapovjednika Antiterorističke jedinice Lučko, a početkom 1991. godine je imenovan za zapovjednika te jedinice.

Imao je ključnu ulogu i u vojno-redarstvenoj Operaciji Bljesak u svibnju 1995. godine. Sudjelovao je u mnogim ratnim operacijama, uključujući i Operaciju Oluja. Posebno zahtjevna i teška je bila zadaća njegove jedinice na Velebitu.

Optužba za ratni zločin[uredi - уреди]

Zbog sumnje da su jedinice pod njegovom komandom počinile ratne zločine tokom "Oluje", Haški sud je protiv njega, kao i protiv generala Antom Gotovinom i Ivanom Čermakom podigao optužnicu. Dok je Gotovina pobjegao, Markač i Čermak su se stavili na raspolaganje sudu te im je odobrena obrana sa slobode, odnosno boravak u kućnom pritvoru do početka suđenja.

Međutim, 22. 12. 2007. Markač je na Bilogori sudjelovao u božićnom lovu, a fotografije s tog lova su nekolikor dana kasnije došle u medije. S obzirom da su time prekršeni uvjeti kućnog pritvora, Markač je uhapšen i sproveden u haški zatvor. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Kirin, koji se s njim slikao, zbog toga je bio prisiljen podnijeti ostavku. Cijeli je slučaj poznat kao tzv. afera Vepar.

Haaški sud je nepravomoćnom odlukom u prvostupanjskom procesu 15. 4. 2011. proglasio krivim Mladena Markača kao sudionika udruženog zločinačkog pothvata, kriv je za djela progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubojstva, nečovječna djela i okrutno postupanje, a sud ga oslobodio odgovornosti za prisilno premještanje. Određena mu je kazna od 18 godina zatvora.[1] Godine 2012. je drugostupanjskom presudom oslobođen svih optužbi te je naloženo njegovo puštanje na slobodu.[2]

Reference[uredi - уреди]

  1. BBC News. "Croat generals jailed for war crimes in Krajina", bbc.co.uk, 15. travnja 2011, pristupljeno 15. travnja 2011.
  2. "Case information sheet: Gotovina & Markač (IT-06-90)". MKSJ. http://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf. pristupljeno 19. studeni 2012.