Srbija i Crna Gora

Izvor: Wikipedia
Državna zajednica Srbija i Crna Gora
Državna zajednica
Flag of FR Yugoslavia.svg
2003 – 2006 Flag of Serbia.svg
 
Flag of Montenegro.svg
Flag Grb
Zastava Grb
Himna
"Hej, Slaveni"
Location of Srbije i Crne Gore
Glavni grad Beograd
Podgorica
Jezik/ci srpski
Politički sistem Državna zajednica
Historijska era Posthladnoratovska era
 - Članstvo u UN¹ 1. 11. 2000.
 - Ustanovljena 4.2., 2003
 - Nestala 5.6., 2006
Area
 - 2006 102,350 km² (39,518 sq mi)
Stanovništvo
 - 2006 est. 10,832,545 
     Gustoća 105.8 /km²  (274.1 /sq mi)
Valuta Srpski dinar, Euro
¹Članstvo kao SRJ
ISO 3166-1=CS, ISO 3166-3=CSXX
Međunarodni pozivni broj = 381, UTC offset = +1

Srbija i Crna Gora (SCG) je bilo ime saveza Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju. Graničila se sa Mađarskom, Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom na zapadu, Rumunjskom i Bugarskom na istoku, te Albanijom i Makedonijom na jugu.

Srbija i Crna Gora, preostale federalne republike SFRJ, dogovorile su saradnju u određenim političkim područjima (npr. odbrambeni savez). Svaka ima svoju ekonomsku politiku i valutu. Zajednica Srbije i Crne Gore nije imala jedinstveni glavni grad; iako je većina ustanova bilo u Beogradu, neke su bile premeštene u Podgoricu.

Ustavna povelja donesena je 4. 2. 2003. Na temelju njega svaka država može tražiti punu nezavisnost putem referenduma. On je u Crnoj Gori održan 21. 5. 2006. godine. Na temelju rezultata referenduma, Crna Gora je formalno proglasila nezavisnost 3. 6. 2006., čime je Državna zajednica razvrgnuta. Temeljem Ustavne povelje Srbija je preuzela međunarodnopravni subjektivitet bivše zajednice.

Privreda[uredi - уреди]

Glavni članak: Gospodarstvo Srbije i Crne Gore

Gospodarstvo se upola smanjilo od 1990. godine zbog lošeg upravljanja, međunarodnih sankcija i štete zbog rata na Kosovu. Nakon zbacivanja predsjednika Slobodana Miloševića u listopadu 2000., koalicijska je vlada uvela mjere za stabilizaciju i agresivni program reforme tržišta.

Članstvo u MMF-u je obnovljeno u prosincu 2000. Donatorska konferencija Svjetske banke i Europske komisije održana u lipnju 2001. skupila je 1.3 milijarda dolara za gospodarsko restrukturiranje SiCG. U studenom 2001. dogovoreno je da će se otpisati 66% duga od 4.5 milijarda dolara prema Pariskom klubu, a još se priprema sličan sporazum o otpisu za 2.8 milijarda dolara duga prema Londonskom klubu.

Crna Gora je odvojila svoje gospodarstvo od federacije i Srbije još tijekom Miloševićeve vlasti. Danas ima svoju središnju banku, koristi euro kao službenu valutu, naplaćuje svoju carinu i ima svoj proračun. Glavni grad je Podgorica

Pokrajina Kosovo, pod upravom UN-a, prima financijsku i tehničku pomoć od međunarodne zajednice. Službene valute su euro i srpski dinar, dok UN-ova uprava prikuplja poreze i vodi proračun.

Složenost političkih odnosa Srbije i Crne Gore, spora privatizacija i stagnacija europskog gospodarstva koče razvitak. Sporazumi i MMF-om, a pogotovo porezni uvjeti, važan su element u određivanju politike. Velika nezaposlenost je jedan od ključnih političko-ekonomskih problema.

Pokrajine[uredi - уреди]

Glavni članak: Pokrajine Srbije i Crne Gore

Karta SiCG
Karta Srbije i Crne Gore

Gradovi[uredi - уреди]

stanovnika 2002.: 31.760

Prijevoz[uredi - уреди]

Glavni članak: Prijevoz u Srbiji i Crnoj Gori

Srbija, a pogotovo dolina rijeke Morave, ponekad se opisuje kao "raskrižje istoka i zapada", zbog čega je imala burnu povijest. Ta je dolina najlakši način da se kopnom stigne iz kontinentalne Europe u Grčku and Malu Aziju.

Glavne europske prometnice koje idu kroz Srbiju su E75 i E70. E763/E761 je najvažnija cesta koja povezuje Srbiju i Crnu Goru.

Dunav, važna međunarodna rijeka, teče kroz Srbiju. Najveća morska luka je Bar u Crnoj Gori.

Vanjska poveznica[uredi - уреди]


Jugoslavija (1929 - 1941; 1945 - 2003)

Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Vojvodina i Boka Kotorska su bile dio Austro-Ugarske
(do 1918)
V. Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Banat, Bačka i Baranja

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
(1918-1929)

Kraljevina Jugoslavija
(1929-1941)

Nacistička Njemačka anektirala dijelove Slovenije
(1941-1945)
Fašistička Italija anektirala dijelove Slovenije, Hrvatske i Crne Gore
(1941-1943)

Demokratska Federativna Jugoslavija
(1943-1946)

Federativna Narodna Republika Jugoslavija
(1946-1963)

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
(1963-1992)

Slovenija
(od 1991)

Nezavisna Država Hrvatska
(1941-1945)

Hrvatska
(od 1991)
Također, Republika Srpska Krajina (1991-1995)

Bosna i Hercegovina
(od 1992)
Tvore je Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska od 1995

Mađarska anektirala Bačku, Baranju, Međimurje i Prekmurje
(1941-1944/1945)

Savezna Republika Jugoslavija
(1992-2003)

Srbija i Crna Gora
(2003-2006)

Srbija
(od 2006) Kosovo de facto protektorat UN od 1999

Autonomni Banat
(1941-1944)

Kraljevina Srbija
(do 1918)

Nedićeva Srbija
(1941-1944)

Albanija anektirala veći dio Kosova, zapadnu Makedoniju i jugoistočne dijelove Crne Gore
(1941-1944)

Kraljevina Crna Gora
(do 1918)

Crna Gora (okupiana od Italije)
(1941-1945)

Crna Gora
(od 2006)

Suvremena Republika Makedonija bila je dio Kraljevine Srbije
(do 1918)

Bugarska je anektirala veći dio suvremene Makedonije i jugoistočne dijelove Srbije
(1941-1944)

Republika Makedonija
(od 1991)