Sveučilište u Zagrebu

Izvor: Wikipedia
Sveučilište u Zagrebu
lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis
Logo univerziteta
Logo sveučilišta
University of Zagreb.jpg
Zgrada rektorata Sveučilišta u Zagrebu
Historija
Osnivanje 23. septembar 1669. (1669.-09-23.) (345 god.)
Generalno
Vrsta javno
Administracija
Rektor Damir Boras
Lokacija
Sjedište
  – grad
  – država
Trg maršala Tita
Zagreb
 Hrvatska
Koordinate 45°48′38″N15°58′11″E
Karta
Sveučilište u Zagrebu na karti Grad Zagreb
Sveučilište u Zagrebu
Zgrada rektorata na karti Zagreba
Web-stranica
www.unizg.hr

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Povijest[uredi - уреди]

Povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.

Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773. , kada papa Klement XIV. raspušta taj red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ona ostaje najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije. Na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski je sabor godine 1861. donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.

U vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine car Franjo Josip I. potpisao je zakonski članak koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju toga je 19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučiliste u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.

Prva su dva već bila organizirana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, a Bogoslovni u okviru sjemeništa. Filozofski je fakultet započeo svoj rad akademske godine 1874./1875. U njegovu je sastavu u početku djelovalo šest katedara (za filozofiju, opću povijest, hrvatsku povijest, slavensku filologiju, klasičnu filologiju latinsku i klasičnu filologiju grčku), bilo je zaposleno šest profesora, a upisano 26 studenata. Iz katedara su se postupno razvijali odjeli, odnosno odsjeci kao složenije znanstveno-nastavne jedinice s više katedara.

Sveučilište u Zagrebu danas čine 29 fakulteta, 3 akademije i 1 sveučilišni centar.

Sastavnice[uredi - уреди]

Rektori sveučilišta[uredi - уреди]