Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije

Izvor: Wikipedia
Teritorije Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine pod kontrolom srpskih snaga 1992-1995.
Posledica hiperinflacije u SR Jugoslaviji, novčanica od 500.000.000.000 (petsto milijardi) dinara. Novčanica sa najvećim apoenima u istoriji.

Međunarodne sankcije SR Jugoslaviji su uvedene od strane međunarodne zajednice zbog učešća Srbije i Crne Gore u ratu u Bosni i Hercegovini. Iako su srbijanske vlasti tvrdile da "Srbija nije u ratu", predstavnici međunarodne zajednice su smatrali da to nije istina:

Dva su koraka koje bi Savezna Republika Jugoslavija mogla sada da preuzme i koja bi, po mom mišljenju, imala izuzetno pozitivno dejstvo: prekid svakog snabdevanja od strane Vojske Jugoslavije armije bosanskih Srba i pomoć trupama UN da zatvore granice SRJ prema Bosni i Hercegovini.[1]

Pismo specijalnog izaslanika UN Sajrusa Vensa predsetniku SRJ Dobrici Ćosiću, 11. aprila 1993. godine

15. maja 1992. godine, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je u rezoluciji broj 752 zahtijevao da odmah prestanu svi oblici spoljnog miješanja u Bosni i Hercegovini od strane jedinica JNA i da se te jedinice povuku, stave pod kontrolu republičke vlade ili raspuste i razoružaju. Nakon što je SR Jugoslavija odbila da se povuče iz konflikta u Bosni i Hercegovini (zvanično se povukla, ali ne i stvarno[2][3]), međunarodne sankcije su uvedene. Miloševićevi mediji su nakon toga neprestano ponavljali da su sankcije "nepravedne i ničim izazvane".[4]

Pod uticajem međunarodnih sankcija došlo je i do velike ekonomske krize u zemlji i do pojave hiperinflacije, koja je zabeležila i izdavanje novčanice sa nejvećim apoenom (500.000.000.000 dinara) ikada u svetu.

1997. godine su ponovo uvedene međunarodne sankcije Beogradu, zbog progona Albanaca sa Kosova.[5]

Historijski template
  Ovaj članak vezan uz historiju je u začetku.
Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!


Izvori [uredi - уреди]

Vidi još [uredi - уреди]

Vanjske veze [uredi - уреди]