12. 3. – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m isrpavke |
m isrpavke; kozmetičke promjene |
||
Red 16: | Red 16: | ||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
* [[641]]. — Kineska princeza [[Ven Čeng]] udala se za vladara [[Tibet]]a, na osnovu čega je kasnije [[Kina]] polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom |
* [[641]]. — Kineska princeza [[Ven Čeng]] udala se za vladara [[Tibet]]a, na osnovu čega je kasnije [[Kina]] polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom. |
||
* [[1537]]. — [[Otomanski imperij|Turci]] zauzeli dalmatinsko utvrđenje [[Klis]], koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez [[Petar Kružić]] |
* [[1537]]. — [[Otomanski imperij|Turci]] zauzeli dalmatinsko utvrđenje [[Klis]], koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez [[Petar Kružić]]. |
||
* [[1848]]. — U [[Beč]]u izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa Metternicha]], što je bio početak revolucije koja je potresla temelje [[Austrija|Austrije]] i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma |
* [[1848]]. — U [[Beč]]u izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa Metternicha]], što je bio početak revolucije koja je potresla temelje [[Austrija|Austrije]] i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma. |
||
* [[1854]]. — [[Krimski rat]]: [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] zaključile savez sa [[Otomansko carstvo|Otomanskim carstvom]] protiv [[Rusija|Rusije]] |
* [[1854]]. — [[Krimski rat]]: [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] zaključile savez sa [[Otomansko carstvo|Otomanskim carstvom]] protiv [[Rusija|Rusije]]. |
||
* [[1868]]. — Skinuta zabrana sa pravopisa [[Vuk Karadžić]] i dozvoljena njegova upotreba. Rešenje o tome doneo, na osnovu odluke kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka |
* [[1868]]. — Skinuta zabrana sa pravopisa [[Vuk Karadžić]] i dozvoljena njegova upotreba. Rešenje o tome doneo, na osnovu odluke kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. |
||
* [[1907]]. — U eksploziji [[ratni brod|ratnog broda]] "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi |
* [[1907]]. — U eksploziji [[ratni brod|ratnog broda]] "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi. |
||
* [[1938]]. — [[Anschluss]]: Predvođene [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]], nemačke trupe umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena [[Treći Rajh|Trećem rajhu]] |
* [[1938]]. — [[Anschluss]]: Predvođene [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]], nemačke trupe umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena [[Treći Rajh|Trećem rajhu]]. |
||
* [[1947]]. — Predsednik [[SAD]] [[Hari Truman]] u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]] |
* [[1947]]. — Predsednik [[SAD]] [[Hari Truman]] u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]]. |
||
* [[1966]]. — Indonežanski parlament lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika države, a general [[Suharto]] postao vršilac dužnosti šefa države |
* [[1966]]. — Indonežanski parlament lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika države, a general [[Suharto]] postao vršilac dužnosti šefa države. |
||
* [[1971]]. — Premijer [[Hafez al Asad]] na referendumu izabran za predsednika [[Sirija|Sirije]] |
* [[1971]]. — Premijer [[Hafez al Asad]] na referendumu izabran za predsednika [[Sirija|Sirije]]. |
||
* [[1978]]. — Partije [[Levica|levice]], prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora |
* [[1978]]. — Partije [[Levica|levice]], prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora. |
||
* [[1984]]. — U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara |
* [[1984]]. — U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara. |
||
* [[1993]]. — U seriji eksplozija 13 podmetnutih [[bomba|bombi]] u indijskom gradu [[Bombaj]]u poginulo najmanje 200 ljudi, a 1.100 ranjeno |
* [[1993]]. — U seriji eksplozija 13 podmetnutih [[bomba|bombi]] u indijskom gradu [[Bombaj]]u poginulo najmanje 200 ljudi, a 1.100 ranjeno. |
||
* [[1999]]. — [[Poljska]], [[Češka]] i [[Mađarska]] postale članice [[NATO]], kao prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO |
* [[1999]]. — [[Poljska]], [[Češka]] i [[Mađarska]] postale članice [[NATO]], kao prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO. |
||
* [[2001]]. —. |
* [[2001]]. —. |
||
** Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpskih vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu [[Srbija|Srbije]] potpisali sporazum o prekidu vatre |
** Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpskih vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu [[Srbija|Srbije]] potpisali sporazum o prekidu vatre. |
||
** U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u [[Avganistan]]u uništile dva najveća kipa [[Buda|Bude]] u svetu, stara nekoliko hiljada godina |
** U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u [[Avganistan]]u uništile dva najveća kipa [[Buda|Bude]] u svetu, stara nekoliko hiljada godina. |
||
* [[2002]]. — Savet bezbednosti [[UN|Ujedinjenih nacija]], na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored [[Izrael]]a. |
* [[2002]]. — Savet bezbednosti [[UN|Ujedinjenih nacija]], na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored [[Izrael]]a. |
||
. |
. |
||
== Rođenja == |
== Rođenja == |
||
* [[1685]]. — [[George Berkeley]], irski filozof. |
* [[1685]]. — [[George Berkeley]], irski filozof. |
||
* [[1832]]. — [[ |
* [[1832]]. — [[Charles Cunningham]], engleski kapetan († [[1897]].) <!--protiv kojeg je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lordstvom u Irskoj, primenjen nenasilan otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je po njemu nazvan bojkot.-->. |
||
* [[1856]]. — [[Stepa Stepanović]], jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa. († [[1929]].). |
* [[1856]]. — [[Stepa Stepanović]], jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa. († [[1929]].). |
||
* [[1881]]. — [[Mustafa Kemal Atatürk]], turski oficir ([[paša]]) i političar; osnivač moderne [[Turska|Turske republike]]. |
* [[1881]]. — [[Mustafa Kemal Atatürk]], turski oficir ([[paša]]) i političar; osnivač moderne [[Turska|Turske republike]]. |
||
Red 51: | Red 51: | ||
* [[1947]]. — [[Kalervo Palsa]], finski slikar ekspresionizma. |
* [[1947]]. — [[Kalervo Palsa]], finski slikar ekspresionizma. |
||
* [[1959]]. — [[Milorad Dodik]], bosanskohercegovački političar. |
* [[1959]]. — [[Milorad Dodik]], bosanskohercegovački političar. |
||
* [[1962 |
* [[1962]]. — [[Dražen Ričl|Dražen Ričl Zijo]], jugoslovenski muzičar; osnivač [[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]] († [[1986]].). |
||
* [[1973]]. — [[Tim Fischer]], njemački šansonjer. |
* [[1973]]. — [[Tim Fischer]], njemački šansonjer. |
||
* [[1981]]. — [[Katarina Srebotnik]], slovenačka teniserka |
* [[1981]]. — [[Katarina Srebotnik]], slovenačka teniserka |
||
Red 69: | Red 69: | ||
* [[1964]]. — [[Jovan Bijelić]], srpski slikar. (* [[1886]]). |
* [[1964]]. — [[Jovan Bijelić]], srpski slikar. (* [[1886]]). |
||
* [[1995]]. — [[Mija Aleksić]], srpski glumac. (* [[1923]].). |
* [[1995]]. — [[Mija Aleksić]], srpski glumac. (* [[1923]].). |
||
* [[1999]]. — [[Jehudi Menjuhin]], jedan od najvećih violinista XX veka |
* [[1999]]. — [[Jehudi Menjuhin]], jedan od najvećih violinista XX veka. |
||
* [[2003]]. — [[Zoran Đinđić]], srpski premijer, ubijen u atentatu. (* [[1952]].) |
* [[2003]]. — [[Zoran Đinđić]], srpski premijer, ubijen u atentatu. (* [[1952]].) |
||
. |
. |
||
Red 82: | Red 82: | ||
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br /> |
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br /> |
||
{{Mjeseci}} |
{{Mjeseci}} |
||
[[Kategorija:Dani u godini]] |
[[Kategorija:Dani u godini]] |
Verzija na datum 21 decembar 2013 u 03:31
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpt. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpn. |
12. ožujka (12. 3.) je 72. dan godine po gregorijanskom kalendaru (73. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 293 dana.
Događaji
- 641. — Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom.
- 1537. — Turci zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis, koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez Petar Kružić.
- 1848. — U Beču izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Metternicha, što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.
- 1854. — Krimski rat: Velika Britanija i Francuska zaključile savez sa Otomanskim carstvom protiv Rusije.
- 1868. — Skinuta zabrana sa pravopisa Vuk Karadžić i dozvoljena njegova upotreba. Rešenje o tome doneo, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka.
- 1907. — U eksploziji ratnog broda "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi.
- 1938. — Anschluss: Predvođene Adolfom Hitlerom, nemačke trupe umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem rajhu.
- 1947. — Predsednik SAD Hari Truman u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data Grčkoj i Turskoj.
- 1966. — Indonežanski parlament lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika države, a general Suharto postao vršilac dužnosti šefa države.
- 1971. — Premijer Hafez al Asad na referendumu izabran za predsednika Sirije.
- 1978. — Partije levice, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.
- 1984. — U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara.
- 1993. — U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaju poginulo najmanje 200 ljudi, a 1.100 ranjeno.
- 1999. — Poljska, Češka i Mađarska postale članice NATO, kao prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO.
- 2001. —.
- Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpskih vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu Srbije potpisali sporazum o prekidu vatre.
- U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u Avganistanu uništile dva najveća kipa Bude u svetu, stara nekoliko hiljada godina.
- 2002. — Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.
.
Rođenja
- 1685. — George Berkeley, irski filozof.
- 1832. — Charles Cunningham, engleski kapetan († 1897.) .
- 1856. — Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa. († 1929.).
- 1881. — Mustafa Kemal Atatürk, turski oficir (paša) i političar; osnivač moderne Turske republike.
- 1888. — Vaslav Nižinjski, ruski plesač i koreograf.
- 1890. — Idriz I, libijski kralj.
- 1922. — Jack Kerouac, američki književnik.
- 1925. — Georges Delerue, francuski skladatelj filmske muzike.
- 1928. — Paul Kuhn, njemački muzičar.
- 1928. — Edward Albee, američki dramski pisac.
- 1940. — Al Jarreau, američki pjevač.
- 1943. — Ratko Mladić, bosansksrpski general.
- 1946. — Liza Minnelli, američka glmica i pjevačica.
- 1947. — Kalervo Palsa, finski slikar ekspresionizma.
- 1959. — Milorad Dodik, bosanskohercegovački političar.
- 1962. — Dražen Ričl Zijo, jugoslovenski muzičar; osnivač Crvene jabuke († 1986.).
- 1973. — Tim Fischer, njemački šansonjer.
- 1981. — Katarina Srebotnik, slovenačka teniserka
.
Smrti
- 604. — Grigorije I Veliki, rimski papa i jedan od četiri oca Katoličke crkve.
- 1502. — Franjo Vranjanin, talijanski kipar (* oko 1430.).
- 1507. — Cesare Borgija, italijanski kondotjer i avanturista, uzor za Makijavelijevog Vladaoca (*1475.).
- 1914. — George Westinghouse, američki izumitelj.
- 1916. — Marie von Ebner-Eschenbach, austrijska književnica (* 1830.).
- 1925. — Sun Jat Sen, kineski revolucionar i državnik.
- 1935. — Mihajlo Pupin, američko-srbijanski naučnik.
- 1942. — Žikica Jovanović Španac, jugoslovenski narodni heroj. (* 1914.).
- 1942. — William Henry Bragg, engleski fizičar.
- 1951. — Alfred Hugenberg, njemački biznismen i političar.
- 1955. — Theodor Plievier, njemački književnik (* 1892.).
- 1964. — Jovan Bijelić, srpski slikar. (* 1886).
- 1995. — Mija Aleksić, srpski glumac. (* 1923.).
- 1999. — Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinista XX veka.
- 2003. — Zoran Đinđić, srpski premijer, ubijen u atentatu. (* 1952.)
.
Blagdani/Praznici
- Srpska pravoslavna crkva slavi:.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar