12. 3. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m isrpavke
m isrpavke; kozmetičke promjene
Red 16: Red 16:


== Događaji ==
== Događaji ==
* [[641]]. — Kineska princeza [[Ven Čeng]] udala se za vladara [[Tibet]]a, na osnovu čega je kasnije [[Kina]] polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom. .
* [[641]]. — Kineska princeza [[Ven Čeng]] udala se za vladara [[Tibet]]a, na osnovu čega je kasnije [[Kina]] polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom.
* [[1537]]. — [[Otomanski imperij|Turci]] zauzeli dalmatinsko utvrđenje [[Klis]], koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez [[Petar Kružić]]. .
* [[1537]]. — [[Otomanski imperij|Turci]] zauzeli dalmatinsko utvrđenje [[Klis]], koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez [[Petar Kružić]].
* [[1848]]. — U [[Beč]]u izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa Metternicha]], što je bio početak revolucije koja je potresla temelje [[Austrija|Austrije]] i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma. .
* [[1848]]. — U [[Beč]]u izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa Metternicha]], što je bio početak revolucije koja je potresla temelje [[Austrija|Austrije]] i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.
* [[1854]]. — [[Krimski rat]]: [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] zaključile savez sa [[Otomansko carstvo|Otomanskim carstvom]] protiv [[Rusija|Rusije]]. .
* [[1854]]. — [[Krimski rat]]: [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] zaključile savez sa [[Otomansko carstvo|Otomanskim carstvom]] protiv [[Rusija|Rusije]].
* [[1868]]. — Skinuta zabrana sa pravopisa [[Vuk Karadžić]] i dozvoljena njegova upotreba. Rešenje o tome doneo, na osnovu odluke kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. .
* [[1868]]. — Skinuta zabrana sa pravopisa [[Vuk Karadžić]] i dozvoljena njegova upotreba. Rešenje o tome doneo, na osnovu odluke kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka.
* [[1907]]. — U eksploziji [[ratni brod|ratnog broda]] "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi. .
* [[1907]]. — U eksploziji [[ratni brod|ratnog broda]] "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi.
* [[1938]]. — [[Anschluss]]: Predvođene [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]], nemačke trupe umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena [[Treći Rajh|Trećem rajhu]]. .
* [[1938]]. — [[Anschluss]]: Predvođene [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]], nemačke trupe umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena [[Treći Rajh|Trećem rajhu]].
* [[1947]]. — Predsednik [[SAD]] [[Hari Truman]] u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]]. .
* [[1947]]. — Predsednik [[SAD]] [[Hari Truman]] u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]].
* [[1966]]. — Indonežanski parlament lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika države, a general [[Suharto]] postao vršilac dužnosti šefa države. .
* [[1966]]. — Indonežanski parlament lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika države, a general [[Suharto]] postao vršilac dužnosti šefa države.
* [[1971]]. — Premijer [[Hafez al Asad]] na referendumu izabran za predsednika [[Sirija|Sirije]]. .
* [[1971]]. — Premijer [[Hafez al Asad]] na referendumu izabran za predsednika [[Sirija|Sirije]].
* [[1978]]. — Partije [[Levica|levice]], prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora. .
* [[1978]]. — Partije [[Levica|levice]], prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.
* [[1984]]. — U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara. .
* [[1984]]. — U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara.
* [[1993]]. — U seriji eksplozija 13 podmetnutih [[bomba|bombi]] u indijskom gradu [[Bombaj]]u poginulo najmanje 200 ljudi, a 1.100 ranjeno. .
* [[1993]]. — U seriji eksplozija 13 podmetnutih [[bomba|bombi]] u indijskom gradu [[Bombaj]]u poginulo najmanje 200 ljudi, a 1.100 ranjeno.
* [[1999]]. — [[Poljska]], [[Češka]] i [[Mađarska]] postale članice [[NATO]], kao prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO. .
* [[1999]]. — [[Poljska]], [[Češka]] i [[Mađarska]] postale članice [[NATO]], kao prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO.
* [[2001]]. —.
* [[2001]]. —.
** Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpskih vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu [[Srbija|Srbije]] potpisali sporazum o prekidu vatre. .
** Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpskih vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu [[Srbija|Srbije]] potpisali sporazum o prekidu vatre.
** U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u [[Avganistan]]u uništile dva najveća kipa [[Buda|Bude]] u svetu, stara nekoliko hiljada godina. .
** U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u [[Avganistan]]u uništile dva najveća kipa [[Buda|Bude]] u svetu, stara nekoliko hiljada godina.
* [[2002]]. — Savet bezbednosti [[UN|Ujedinjenih nacija]], na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored [[Izrael]]a.
* [[2002]]. — Savet bezbednosti [[UN|Ujedinjenih nacija]], na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored [[Izrael]]a.
.
.
== Rođenja ==
== Rođenja ==
* [[1685]]. — [[George Berkeley]], irski filozof.
* [[1685]]. — [[George Berkeley]], irski filozof.
* [[1832]]. — [[Charles Cunningham|Charles Cunningham]], engleski kapetan († [[1897]].) <!--protiv kojeg je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lordstvom u Irskoj, primenjen nenasilan otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je po njemu nazvan bojkot.-->.
* [[1832]]. — [[Charles Cunningham]], engleski kapetan († [[1897]].) <!--protiv kojeg je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lordstvom u Irskoj, primenjen nenasilan otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je po njemu nazvan bojkot.-->.
* [[1856]]. — [[Stepa Stepanović]], jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa. († [[1929]].).
* [[1856]]. — [[Stepa Stepanović]], jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa. († [[1929]].).
* [[1881]]. — [[Mustafa Kemal Atatürk]], turski oficir ([[paša]]) i političar; osnivač moderne [[Turska|Turske republike]].
* [[1881]]. — [[Mustafa Kemal Atatürk]], turski oficir ([[paša]]) i političar; osnivač moderne [[Turska|Turske republike]].
Red 51: Red 51:
* [[1947]]. — [[Kalervo Palsa]], finski slikar ekspresionizma.
* [[1947]]. — [[Kalervo Palsa]], finski slikar ekspresionizma.
* [[1959]]. — [[Milorad Dodik]], bosanskohercegovački političar.
* [[1959]]. — [[Milorad Dodik]], bosanskohercegovački političar.
* [[1962.]] - [[Dražen Ričl|Dražen Ričl Zijo]], jugoslovenski muzičar; osnivač [[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]] († [[1986]].).
* [[1962]]. [[Dražen Ričl|Dražen Ričl Zijo]], jugoslovenski muzičar; osnivač [[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]] († [[1986]].).
* [[1973]]. — [[Tim Fischer]], njemački šansonjer.
* [[1973]]. — [[Tim Fischer]], njemački šansonjer.
* [[1981]]. — [[Katarina Srebotnik]], slovenačka teniserka
* [[1981]]. — [[Katarina Srebotnik]], slovenačka teniserka
Red 69: Red 69:
* [[1964]]. — [[Jovan Bijelić]], srpski slikar. (* [[1886]]).
* [[1964]]. — [[Jovan Bijelić]], srpski slikar. (* [[1886]]).
* [[1995]]. — [[Mija Aleksić]], srpski glumac. (* [[1923]].).
* [[1995]]. — [[Mija Aleksić]], srpski glumac. (* [[1923]].).
* [[1999]]. — [[Jehudi Menjuhin]], jedan od najvećih violinista XX veka. .
* [[1999]]. — [[Jehudi Menjuhin]], jedan od najvećih violinista XX veka.
* [[2003]]. — [[Zoran Đinđić]], srpski premijer, ubijen u atentatu. (* [[1952]].)
* [[2003]]. — [[Zoran Đinđić]], srpski premijer, ubijen u atentatu. (* [[1952]].)
.
.
Red 82: Red 82:
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br />
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br />
{{Mjeseci}}
{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini]]
[[Kategorija:Dani u godini]]

Verzija na datum 21 decembar 2013 u 03:31

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpt.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpn.

12. ožujka (12. 3.) je 72. dan godine po gregorijanskom kalendaru (73. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 293 dana.

Događaji

  • 641. — Kineska princeza Ven Čeng udala se za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom provincijom.
  • 1537. — Turci zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis, koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez Petar Kružić.
  • 1848. — U Beču izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Metternicha, što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.
  • 1854. — Krimski rat: Velika Britanija i Francuska zaključile savez sa Otomanskim carstvom protiv Rusije.
  • 1868. — Skinuta zabrana sa pravopisa Vuk Karadžić i dozvoljena njegova upotreba. Rešenje o tome doneo, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka.
  • 1907. — U eksploziji ratnog broda "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo najmanje 118 ljudi.
  • 1938. — Anschluss: Predvođene Adolfom Hitlerom, nemačke trupe umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem rajhu.
  • 1947. — Predsednik SAD Hari Truman u Kongresu proklamovao doktrinu o pomoći zemljama ugroženim komunizmom. Prva sredstva data Grčkoj i Turskoj.
  • 1966. — Indonežanski parlament lišio Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika države, a general Suharto postao vršilac dužnosti šefa države.
  • 1971. — Premijer Hafez al Asad na referendumu izabran za predsednika Sirije.
  • 1978. — Partije levice, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.
  • 1984. — U Velikoj Britaniji počeo generalni štrajk rudara.
  • 1993. — U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaju poginulo najmanje 200 ljudi, a 1.100 ranjeno.
  • 1999. — Poljska, Češka i Mađarska postale članice NATO, kao prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO.
  • 2001. —.
    • Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpskih vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu Srbije potpisali sporazum o prekidu vatre.
    • U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u Avganistanu uništile dva najveća kipa Bude u svetu, stara nekoliko hiljada godina.
  • 2002. — Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.

.

Rođenja

.

Smrti

.

Blagdani/Praznici


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar