Jovan Bijelić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Ukoliko ste tražili drugu osobu, v. Jovan Bijelić (lekar).

Jovan Bijelić (Revenik kod Bosanskog Petrovca, 19. jun 1886Beograd, 12. mart 1964) je bio srpski slikar,jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata.

Biografija[uredi - уреди | uredi kôd]

Studirao je u Sarajevu kod J. K. Janevskog, a zatim u Krakovu 1909-1913. kod T. Aksentovića, L. Vičulovskog i J. Pankijevića. Boravio je u Parizu 1913/14. i u Pragu 1915. Od 1919. je živeo u Beogradu, gde je bio scenograf a potom i šef slikarske radionice Narodnog pozorišta.

Najviše je slikao portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je kroz nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je pod uticajem fovizma stvarao koloritna dela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U poslednjoj fazi, rastvarao je predmete uznemirenim potezima boje. Bavio se i pedagoškim radom, imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara.

Jedan je od osnivača i pripadnik slikarskih grupa „Oblik“, „Samostalni“ i „Nezavisni“.

Prvu samostalnu izložbu imao je 1917. u Sarajevu, a drugu 1919. u Zagrebu. Učestvovao je na mnogim kolektivnim izložbama. Samostalne izložbe imao je i u Beogradu (1929, 1932, 1957, 1968), Ljubljani (1959) i Bihaću (1960).

Priznanja[uredi - уреди | uredi kôd]

Dobitnik je velikog broja slikarskih nagrada i društvenih priznanja: Oktobarska nagrada grada Beograda, Sedmojulska nagrada Srbije, Orden rada prvog reda. Bio je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1963.

Opus[uredi - уреди | uredi kôd]

Jovan Bijelić je bio veoma plodan stvaralac, ogledao se u raznim umetničkim disciplinama i tehnikama. Iza umjetnika su ostala djela:[1]

  • 981 slika u ulju,
  • 103 akvarela,
  • 52 pastela,
  • 676 crteža,
  • 19 ilustracija knjiga,
  • 94 scenografije,
  • 8 objavljenih pripovedaka i jedna u rukopisu i
  • 1 prevod

Neka od njegovih najpoznatijih slikarskih djela su: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice", "Devojčica s lutkom" (1928), "Dečak jaše lava" (1929), "Apstraktni predeo" (1920).

Muzejske zbirke[uredi - уреди | uredi kôd]

Njegova dela nalaze se u više muzeja i galerija: Muzej savremene umetnosti i Narodni muzej u Beogradu (38 dela), u Spomen zbirci Pavla Beljanskog u Novom Sadu itd.

Zbirka od 18 umjetničkih djela Jovana Bijelića, koja je dio stalnog izložbenog postava Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću, proglašena je za nacionalni spomenik BjH.[2] Umjetničke slike Jovana Bijelića poklonjene su ili otkupljene za zbirku nekadašnjeg Muzeja AVNOJ-a i Pounja u Bihaću.

Zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta Jovana Bijelića, smještena je i u zgradi "Spomen-muzej Jovan Bijelić" u Bosanskom Petrovcu. Proglašena je za nacionalni spomenik.[3] Sastoji se od 14 umjetničkih djela akademskog slikara Jovana Bijelića, četiri slike drugih autora i zbirke ličnih predmeta (radni sto, pribor za slikanje, pribor za kafu i ćilim)

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]