Jovan Bijelić
Ukoliko ste tražili drugu osobu, vidite članak Jovan Bijelić (lekar).Jovan Bijelić (Revenik kod Bosanskog Petrovca, 30. jun [S.K. 19. jun] 1884 – Beograd, 12. mart 1964) je bio srpski slikar,jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata.
Studirao je u Sarajevu kod J. K. Janevskog, a zatim u Krakovu 1909-1913. kod T. Aksentovića, L. Vičulovskog i J. Pankijevića. Boravio je u Parizu 1913/14. i u Pragu 1915. Od 1919. je živeo u Beogradu, gde je bio scenograf a potom i šef slikarske radionice Narodnog pozorišta.
Najviše je slikao portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je kroz nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je pod uticajem fovizma stvarao koloritna dela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U poslednjoj fazi, rastvarao je predmete uznemirenim potezima boje. Bavio se i pedagoškim radom, imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara.
Jedan je od osnivača i pripadnik slikarskih grupa „Oblik“, „Samostalni“ i „Nezavisni“.
Prvu samostalnu izložbu imao je 1917. u Sarajevu, a drugu 1919. u Zagrebu. Učestvovao je na mnogim kolektivnim izložbama. Samostalne izložbe imao je i u Beogradu (1929, 1932, 1957, 1968), Ljubljani (1959) i Bihaću (1960).
Dobitnik je velikog broja slikarskih nagrada i društvenih priznanja: Oktobarska nagrada grada Beograda, Sedmojulska nagrada Srbije, Orden rada prvog reda. Bio je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1963.
Jovan Bijelić je bio veoma plodan stvaralac, ogledao se u raznim umetničkim disciplinama i tehnikama. Iza umjetnika su ostala djela:[1]
- 981 slika u ulju,
- 103 akvarela,
- 52 pastela,
- 676 crteža,
- 19 ilustracija knjiga,
- 94 scenografije,
- 8 objavljenih pripovedaka i jedna u rukopisu i
- 1 prevod
Neka od njegovih najpoznatijih slikarskih djela su: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice", "Devojčica s lutkom" (1928), "Dečak jaše lava" (1929), "Apstraktni predeo" (1920).
Njegova dela nalaze se u više muzeja i galerija: Muzej savremene umetnosti i Narodni muzej u Beogradu (38 dela), u Spomen zbirci Pavla Beljanskog u Novom Sadu itd.
Zbirka od 18 umjetničkih djela Jovana Bijelića, koja je dio stalnog izložbenog postava Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću, proglašena je za nacionalni spomenik BjH.[2] Umjetničke slike Jovana Bijelića poklonjene su ili otkupljene za zbirku nekadašnjeg Muzeja AVNOJ-a i Pounja u Bihaću.
Zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta Jovana Bijelića, smještena je i u zgradi "Spomen-muzej Jovan Bijelić" u Bosanskom Petrovcu. Proglašena je za nacionalni spomenik.[3] Sastoji se od 14 umjetničkih djela akademskog slikara Jovana Bijelića, četiri slike drugih autora i zbirke ličnih predmeta (radni sto, pribor za slikanje, pribor za kafu i ćilim)
- Tihić, Smail (1972). Jovan Bijelić: život i djelo. Veselin Masleša.
- ↑ Tihić
- ↑ „Pokretno dobro – Zbirka umjetničkih djela Jovana Bijelića”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2020-06-21. Pristupljeno 13. 3. 2016.
- ↑ „Zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta Jovana Bijelića”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-06. Pristupljeno 13. 3. 2016.
- Biografija i slike Jovana Bijelića Arhivirano 2012-09-10 na Wayback Machine-u
- Biografija na sajtu SANU Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u
- Husein Tahmiščić: „Ostala je samo moja Bosna“ (tekst o Jovanu Bijeliću) Arhivirano 2007-10-27 na Wayback Machine-u
- Vojislav Vujanić: „Prizivanje Bosne“ (tekst o Jovanu Bijeliću)
- „Boem i slikar“, tekst u Glasu javnosti Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u
- Slika „Devojčica u kolicima“ iz 1933. Arhivirano 2016-03-03 na Wayback Machine-u
- Slika „Vodenica“ 77,5 x 69,7cm iz 1958-1960
