Foča

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Foči)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Foča (razvrstavanje).
Foča

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 40.513 (1991.)
Geografija
Koordinate 43°30′00″N 18°47′00″E / 43.5°N 18.783333°E / 43.5; 18.783333
Foča na mapi Bosne i Hercegovine
Foča
Foča
Foča (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 43° 30′ 00" SGŠ, 18° 46′ 60" IGD

Foča (1994–2004. Srbinje), opština u Bosni i Hercegovini. Smještena u jugoistočnom dijelu zemlje na granici prema Crnoj Gori i Srbiji, u blizini Šćepan Polja gdje nastaje rijeka Drina. Administrativno pripada Republici Srpskoj, a od 1994. do 2004. godine je nosila naziv Srbinje.

Geografija[uredi | uredi kod]

Nalazi se na jugoistoku zemlje, na granici sa Crnom Gorom. Graniči sa opštinama Čajniče, Foča-Ustikolina, Goražde, Kalinovik i Gacko. Ovo je opština sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina Maglić 2386 metara). Pojedini dijelovi pripadaju najvišem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2000 metara nadmorske visine. U opštini je poznata prašuma u Bosni i Hercegovini i najveća u Evropi - Perućica, koja se nalazi u okviru Nacionalnog Parka Sutjeska. U tom još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze se najveći evropski uzorci jele (63 m) i omorike (65 m), te kapitalni primjerci bukve. Zasigurno najljepši vodopad u BiH - Skakavac, je na području Perućice. Na jugoistoku opštine je jedinstveni kanjon rijeke Tare, po dubini najveći u Evropi i drugi u svijetu, odmah iza Grand kanjona u USA. Opština je poznata po većem broju prirodnih planinskih jezera na planini Zelengora i velikim brojem još uvijek nezagađenih riječnih tokova. Vodeni tokovi su Sutjeska, Hrčavka, Bistrica i Ćehotina koja se u Drinu ulijeva u samoj Foči. Rijeka Drina nastaje na granici sa Crnom Gorom, od Pive i Tare.

Sve je to utjecalo na činjenicu da Foča postane omiljeno okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi svakolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje s ciljem da se, prvenstveno u sastavu Nacionalnog Parka Sutjeska, u potpunosti sačuva za buduće generacije.

Historija[uredi | uredi kod]

U vrijeme Ilira područje je pripadalo plemenu Pirusti, koje Ptolomej ubraja među civitates istočne Dalmacije. Skupa sa Desitijatima borili su se do kraja protiv Rimljana i posljednji bili poraženi u Batonovom ustanku 6 – 9 godine n.e.

Na prostoru opštine Foča (uže geografsko područje Borje, Kunovo, Potpeće, Velenići) u toku arheoloških istraživanja, koja su provođena od tridesetih godina XX vijeka evidentirano je nekoliko lokaliteta sa ostacima kasnoantičkih i srednjovjekovnih sakralnih objekata i sa ostacima grobalja uz njih.

Prva srednjovjekovna župa bila je u sastavu srpske države. Godine 1373. ova oblast pripala je Bosni, kada je Tvrtko I Kotromanić u sporazumu sa knezom Lazarom, savladao i podijelio posjed srpskog velikaša župana Nikole Altomanovića.

Foča se prvi put spominje 1368. kao trgovačka stanica na putu između Dubrovnika i Niša.

Pod otomansku vlast je došla 1465. godine, a od 1470. do 1572. je bila sjedištem hercegovačkog sandžak-bega.

Zbog svog strateškog položaja grad je prilično prosperirao u otomanskom periodu, što je ostavilo traga u obliku cijelog niza vrijednih kulturnih spomenika, uključujući džamije, Veliki han iz 17. vijeka i Sahat-kulu iz 18. vijeka.

Foča je 1878. došla pod austro-ugarsku vlast, a 1918. je postala dijelom Kraljevine SHS.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Foča je 1941. postala dijelom NDH, ali je na njenom području postojao veliki broj četničkih jedinica koje su krajem iste godine počinili veliki broj zločina nad muslimanskim stanovništvom. Ti su pokolji privremeno zaustavljeni od strane partizana koji su 20.1. 1942. zauzeli grad i pretvorili ga privremenim sjedištem svog pokreta. To je trajalo do maja 1942. i u historiografiji bivše Jugoslavije je poznato kao Fočanski period, kada su partizanske snage konsolidirale svoje redove nakon Prve i Druge neprijateljske ofanzive te počele postavljati temelje svoje buduće vlasti. Fočanski period je završio s Trećom neprijateljskom ofanzivom, nakon koje je glavnina partizanskih snaga krenula u Pohod na Bosansku Krajinu.

Zbog strateške važnosti područja Foče, i poslije su se na njemu vodile važne borbe, od kojih je najvažnija Bitka na Sutjesci. Sam grad je nekoliko puta prelazio iz ruke u ruku, da bi ga partizani konačno zauzeli 23.1. 1945.

Poslije rata su se na području Foče dugo vremena skrivale manje grupe poraženih četnika, koje je UDBA konačno uspjela likvidirati tek 1954. godine.

U Foči su se tokom raspada SFRJ počele osjećati sve veće napetosti između muslimanskog/bošnjačkog i srpskog stanovništva, a početkom rata u BiH 1992. je na području Foče došlo do brutalnog etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva, pri čemu su počinjeni mnogobrojni zločini. Osim što je protjerano muslimansko stanovništvo, srušeni su skoro svi muslimanski vjerski objekti, uključujući i džamije, a 1994. godine je grad dobio ime Srbinje.

Godine 1995. je prilikom intervencije zračnih snaga NATO pakta Foča kao strateški važan grad bombardiran, a svi važniji mostovi srušeni ili teško oštećeni.

Daytonskim mirovnim sporazumom je grad pripao Republici Srpskoj, a manji dio bivše opštine Foča Federaciji BiH gdje tvori opštinu Foča-Ustikolina.

U Srbinju deluje hrišćani adventisti. Predstavnici Hrišćanske adventističke crkve poklonili su Kazneno- popravnom zavodu u Srbinju stomatološku stolicu sa pratećom opremom .

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

  • Bojan Kovačević,najbolji student od osnivanja PMF Banja Luka odsjek fizika, asistent na PMF-u u Banjaluci ,bivši profesor fizike SSC
  • Radmilo Mihajlović, bivši profesionalni fudbaler
  • Rade Paprica , bivši profesionalni fudbaler
  • Zoran Avramović, poznati marketing menadžer
  • Vojislav Maksimović, akademik
  • Darko Vojvodić, bivši fudbaler i trener
  • Veselin Đuho , poznati vaterpolo trener
  • vladika zapadno američki,Maksim, Milan Vasiljević
  • Nada Marković-Kujundžić, stonoteniserka šampionka Jugoslavije
  • Prof.dr.Boriša Starović , akademik i osnivač Medicinskoga akulteta u Foči
  • Jelica Komnenović , košarkašica
  • Prof.dr.Mirko Šošić , akademik i profesor na Medicinskom fakultetu u Foči
  • Prof.dr.Veljko Marić , direktor Univerzitetske bolnice Foča i profesor na Medicinskom fakultetu u Foči
  • Prof.dr.Olga Blagojević , doktor stomatologije i univerzitetski profesor
  • Jelena Simović, alpinista i speleolog, spasilac
  • Mićo Mašić, prof. matematike
  • Velibor Ostojić, srpski političar
  • Goran Maksimović, istoričar književnosti i profesor
  • Jovo Jakšić, narodni heroj Jugoslavije
  • Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Foča imala je 40.513 stanovnika, raspoređenih u 120 naselja.

Nacionalni sastav
Muslimani 20.898 (51,58%)
Srbi 18.339 (45,26%)
Hrvati 104 (0,25%)
Jugoslaveni 448 (1,10%)
ostali 724 (1,81%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 48.741
Muslimani 25.766 (52,86%)
Srbi 21.458 (44,02%)
Hrvati 218 (0,44%)
Jugoslaveni 102 (0,20%)
ostali 1.197 (2,48%)

Naseljena mjesta su:

Aladža, Anđelije, Avdagića luke (Avdagića Luke), Balići, Baljevo polje, Basarići, Bastasi, Bavčići, Beleni, Bešlići, Biokovo, Birotići, Bogavići, Boljeradina, Borja, Borjanice, Borovinići, Brajići, Brajkovići, Brajlovići, Bratovčići, Brize, Brod (Foča), Brod na Drini, Brusna, Budanj, Bujakovina, Bunčići, Bunovi, Cape, Careve džamije, Cerova Ravan, Crnetići, Cvilin, Čaira, Čelebići (Foča), Čelikovo Polje, Čohodor Mahala, Ćurevo, Daničići (Dančići), Derolovi, Dobro Polje, Donje Polje, Donje Žešće, Drače, Dragočava, Dragojevići, Đeđevo, Fališi, Filipovići, Foča, Fočanska Jabuka, Glavica, Glušca, Godijeno, Gornja Jošanica, Gornje Polje, Gostičaj, Govza, Gradac, Gradišići, Grandići, Grdijevići, Gudelj, Guskovići, Handići, Hodžići, Hum, Huseinovići, Igoče, Izbišno, Ivanovići, Jabuka, Jamići, Jasenovo, Javor-Vladikovo, Ječmišta, Jeleč, Jošanica, Kolakovići, Kolun, Kosman, Kosova, Kozarevina, Kozja Luka, Kratine, Krna Jela, Krš, Krševina (Krševine), Kruševo, Kruške, Kruškova Ravan, Kunduci, Kunovo, Kuta, Kutle, Lazarevo, Livade, Lokve, Lubure, Lugovi, Ljubina, Marevo, Mazlina, Mazoče, Meštrevac, Mijakovići, Milakovac, Miljevina, Mirjanovići, Mješaja, Mješajići, Modran, Modro polje, Mravljača, Mrđelići, Mrđenovići, Mrežica, Mrkalji, Njuhe, Oblićevo, Odžak, Orahovo, Ostružnica, Palestina, Papratno, Patkovina, Paunci, Petojevići, Podgrađe, Poljice, Ponor, Popov Most, Potpeće, Prebisalići, Presjeka, Previla, Prevrać, Prijeđel, Prisoje, Prizren, Puriši, Račići, Radatovina, Radojevići, Radomišlje, Ravnice, Rijeka, Rodijelj, Rosulje, Samoborska, Selišta, Slatina, Slavičići, Sokoli, Sorlaci, Stojkovići, Sunce (Sunca), Susješno, Šadići, Šahbašići, Šilovići, Škobalji, Šljivik, Štović, Štuke, Šubi, Šuljci, Tabaci, Tahuljići, Tečići, Tjentište, Tođevac, Toholji, Trbušće (Trbušče), Trnovača (Trnovače), Trtoševo, Tvrdaci, Uljine, Ustikolina, Velečevo, Velenići, Veliko Marevo, Vikoč, Vilina, Vitine, Vojnoge, Vojnovići (Vojinovići), Vranjevići, Vrbnica, Vučevo, Vukušići, Zabor, Zakmur, Zamršten, Zavait, Zbič (Zbić), Zebina Šuma, Zlatni Bor, Zubovići i Željevo.

Kultura[uredi | uredi kod]

Vidi: Nacionalni spomenici u Foči

Grad je u socijalističkopj Jugoslaviji dugo vremena bio domaćin Partizanske olimpijade, održavane svake godine u znak sjećanja na period iz NOB-a (januar - maj 1942), kada je Foča poslužila kao sjedište partizanskog pokreta.

Foča je kultno mjesto antifašizma u bivšoj SFRJ. Na njenom teritoriju se nalazi Dolina heroja - Sutjeska - Tjentište, spomen obilježje na Bitku na Sutjesci. U toku rata 1992-1995 uništena je čuvena spomen-kuća, Muzej, paviljoni... U oživljavanje Tjentišta uključila se i Evropska unija. U okvru projekta vrijednog 413 hiljada eura postavljeno je 200 znakova unutar parka, izgrađeno je 70 kilometara pješačkih staza i 80 kilometara biciklističkih staza. Kupljeni su bickli za turiste, oprema za Gorsku službu spasavanja, sagrađene tri planinarske kuće, pet vidikovaca i šest kuća za seoski turizam.

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]