Martin Heidegger

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Martin Heidegger 1960. godine

Martin Heidegger (Messkirch, 26. septembar 1889. - Messkirch, 26. maja 1976.), je jedan od najutjecajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođen je 26. septembra 1889 u Messkirchu u Njemačkoj. Studira prvo teologiju, a zatim filozofiju u Freiburgu. Poslije habilitacije 1915. godine radi kao asistent Husserla. U to vrjeme se približava i fenomenologiji Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u Marburgu. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (Sein und Zeit), koje ima veliki utjecaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla.

1933. Heidegger postaje član NSDAP-a i iste godine rektor univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno nacističkom pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa ideologijom nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome da li se kod Heideggerovog angažmana radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam.

Poslije rata Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije emeritacije 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. Maja 1976.

Fundamentalna Ontologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Pitanje bića[uredi - уреди | uredi izvor]

Heideggerovo glavno pitanje se vrti oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao "ovo" ili "ono" biće nego kao abstraktna nominalizacija glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga ćini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti ralike između bića (Seiendes), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (Sein). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi sprjećio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (Seyn). Ovaj fundirajući odnos, u kojem jedno uslovljava drugo i time nemože biti isto što i drugo, se naziva "ontološka razlika", za razliku od "ontičke razlika", tj. odnosa između bića.

Da-sein i smisao bića[uredi - уреди | uredi izvor]

Da-sein je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovom djelu. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (Seiendes) i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek kategorija čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu Biće i vrijeme (1927. želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. Biće i vrijeme sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (Sorge) kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. Bitak i vrijeme je vjerovatno najutjecajnije djelo 20. vijeka.

Aleteia[uredi - уреди | uredi izvor]

Aleteia je grčka riječ i prevodi se kao "istina", "stvarnost" i "nesakrivenost". Heidegger pomoču ovog pojma tumači istinu kao nesekrivenost i razotkrivanje bitka. Taj, kroz historiju zaboravljeni horizont istine Heidegger želi ponovo odkriti...

Djelo[uredi - уреди | uredi izvor]

Interpretacija umijetničkog djela se kod Heideggera koncentriše na pojam djela, u kojem se "događa istina", to jeste, "sebe u djelo postavljanje istine bitka". Drugim riječima, kroz umijetnost se istina događa i otvara rasvjetu ("Lichtung") bitka. Ljepota je način na koji se istina prikazuje.

Kritika modernizma[uredi - уреди | uredi izvor]

Tehnika[uredi - уреди | uredi izvor]

Utjecaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv utjecaj na filozofiju. Ne samo direktno na egzistencijalizam i hermenetiku, nego i na širokim poljima teorije umjetnosti, istorije, antropologije, teologije i metafizike.

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Izdavanje Heideggerovih sabranih djela na njemačkom jeziku je još u toku kod izdavačke kuče Vittorio Klostermann, a iznosiće oko 100 svezaka.

Sekundarna literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Uvod u Heideggera (Zagreb 1972. Zbirka tekstova.)
  • Martin Heidegger (engl.)(Georg Steiner, Harmondsworth, Penguin Books, 1980)
  • Heidegger A Beginner's Guide (engl.)(Micheal Watts, London Hodder & Stoughton, 2001)

Engleski prevodi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Beeing and Time (Sein und Zeit 1927).
  • Kant and the Problem of Metaphysics (Kant und das Problem der Metaphysik 1929)
  • Elucidations of Hölderlin's Poetry (Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung 1936-1968)
  • Hölderlin and the Essence of Poetry (Hölderlin und das Wesen der Dichtung 1936)
  • Off the Beaten Track (Holzwege 1935-1946)
  • The Word of Nitzsche "God is Dead" (Nitzsches Wort "Gott ist tot" 1943)
  • European Nihilism (Der europäische Nihilismus 1940 )
  • What is Called Thinking (Was heißt Denken? 1951-1952)

i mnogi drugi.

Srpskohrvatski prijevodi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Bitak i vrijeme, Zagreb 1988
  • Iz iskustva mišljenja, Zagreb 1976
  • Nietscheova metafizika, Zagreb 1994

(lista nije potpuna)

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]