Johann Gottlieb Fichte
Johann Gottlieb | |
---|---|
![]() |
Johann Gottlieb Fichte (Johan Gotlib Fihte 1762-1814) bio je njemački filozof. Bio je začetnik njemačkog idealizma i pored Schellinga i Hegela jedan od njegovih glavnih predstavnika.
Biografija[uredi | uredi kod]
Fichte odrasta pod siromašnim uvjetima. O višem školovanju ne bi bilo ni govora da njegov talenat nije otkrio bogati Freiherr von Mlititz. Fichte na osnovu njegove pomoći odlazi na školovanje i kasnije na studije teologije u Jenu. Za vrjeme studija on radi kao kućni učitelj i tako se djelimično finansira. Jednom prilikom dobija ponude da predaje Kantovu filozofiju koju do tada sam nije poznavao. Fichte pristaje i tako sam dolazi u dodir sa kritikama Kanta, koje od tada postaju glavna inspiracija njegovog rada.
1793, Fichte postaje profesor filozofije na univerzitetu u Jeni. 1799. ga otpuštaju iz službe zbog ateizma. Fichte se nakon toga seli u Berlin i tamo drži privatna predavanja i učestvuje i u političkim aktivnostima. Između ostalog, iz tog vremena su poznati njegovi "Govori njemačkoj naciji", kojim se okreće protiv francuske okupacije i budi nacionalnu svijest. 1810. konačno ponovo postaje profesor filozofije na tek osnovanom univerzitetu u Berlinu. 1813. izbija novi rat sa Francuskom i Fichte se dobrovoljno prijavljuje u vojsku. 29. januara 1814. Fichte umire u Berlinu od tifusa.
Djelo[uredi | uredi kod]
Fichteovo prvo objavljeno djelo 1792, "Pokušaj kritike svekolike objave" (Versuch einer Kritik aller Offenbarung), je ne samo po naslovu podsjećalo na Kantove tri kritike. Tekst je greškom anonimno objavljen i mnogi su i mislili da se radi o Kantovom djelu.
Njegove glavno nastojanje je izgradnja nauke o nauci (Wissenschaftslehre) na osnovi Kantove kritike. Međutim Fichte ne preuzima tek tako Kantov pojam "stvari o sebi", koja je nedostupna ljudskoj spoznaji, nego pokušava tu nemogućnost da prevaziđe. Takva težnja je karakteristična za njemački idealizam i Fichte time započinje kretnju idealizma prema Hegelovom apsolutnom idealizmu.
Subjektivni idealizam[uredi | uredi kod]
U Fichteovom subjektivnom idealizmu sve počinje od subjekta koji sebe postavlja kao "Ja" (Das Ich setzt sich selbst). U istoj kretnji subjekt sebi postavlja i "Ne-Ja" kao sve što nije "Ja" (Das Ich setzt das Nicht-Ich), kao svijet oko sebe i kao granicu. Jer su i "Ja" i "Ne-Ja" postavljani kroz isti čin, kroz "Ja", jedno drugom predstavljaju granicu i uslov. Fichte time tvrdi da je svijest jedina osnova iskustva, jer svijest koja je usmjerena na nešto drugo ima svijest usmjerenu na sebe kao svoje porijeklo. Time je prevaziđena Kantova "stvar o sebi" (Ding-an-Sich), jer po ovoj teoriji stvari izvan subjekta ne postoje.
Etika i politika[uredi | uredi kod]
Etički problemi imaju veliku važnost u Fichteovom djelu. Njegova razmatranja odnosa države, religije i univerziteta su i do danas ostala aktuelna. Filozofija, kaže Fichte, treba da odgovori na pitanje o pozivu čovjeka. Čovjek sam sebe mora odrediti. Fichte zato formulira i kategorički imperativ drugačije od Kanta.
Vidite još[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Arash Abizadeh. "Was Fichte an Ethnic Nationalist?" History of Political Thought 26.2 (2005): 334–359.
- Gunnar Beck. Fichte and Kant on Freedom, Rights and Law, Lexington Books (Rowman and Littlefield), 2008.
- Daniel Breazeale. "Fichte's 'Aenesidemus' Review and the Transformation of German Idealism" The Review of Metaphysics 34 (1980/1) 545–68.
- Daniel Breazeale and Thomas Rockmore (eds) Fichte: Historical Contexts/Contemporary Controversies. Atlantic Highlands: Humanities Press, 1997.
- Franks, Paul. All or Nothing: Systematicity, Transcendental Arguments, and Skepticism in German Idealism, Cambridge: Harvard University Press, 2005
- Dieter Henrich. "Fichte's Original Insight" Contemporary German Philosophy 1 (1982) 15–52.
- T. P. Hohler. Imagination and Reflection: Intersubjectivity. Fichte's 'Grundlage' of 1794. The Hague: Nijhoff, 1982.
- Wayne Martin. Idealism and Objectivity: Understanding Fichte's Jena Project. Stanford: Stanford University Press, 1997.
- Harald Muenster. Fichte trifft Darwin, Luhmann und Derrida. 'Die Bestimmung des Menschen' in differenztheoretischer Rekonstruktion und im Kontext der 'Wissenschaftslehre nova methodo' [Fichte Meets Darwin, Luhmann and Derrida. "The Vocation of Man" As Reconstructed by Theories of Difference and in the Context of the "Wissenschaftslehre nova methodo"]. Amsterdam/New York: Rodopi, 2011 (Fichte-Studien-Supplementa, volume 28).
- Frederick Neuhouser. Fichte's Theory of Subjectivity. Cambridge: Cambridge University Press, 1990.
- Rainer Schafer. Johann Gottlieb Fichtes Grundlage der gesamten Wissenschaftslehre von 1794. Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft, 2006.
- Ulrich Schwabe. Indivdiuelles und Transindividuelles Ich. Die Selbstindividuation reiner Subjektivität und Fichtes "Wissenschaftslehre nova methodo". Paderborn 2007.
- Peter Suber. "A Case Study in Ad Hominem Arguments: Fichte's Science of Knowledge Arhivirano 2009-05-11 na Wayback Machine-u," Philosophy and Rhetoric, 23, 1 (1990) 12–42.
- Xavier Tilliette, Fichte. La science la liberté, pref. by Reinhard Lauth, Vrin, 2003.
- Robert R Williams. Recognition: Fichte and Hegel on the Other. Albany: State University of New York Press, 1992.
- David W. Wood. 'Mathesis of the Mind': A Study of Fichte's Wissenschaftslehre and Geometry. Amsterdam/New York: Rodopi, 2012 (Fichte-Studien-Supplementa, volume 29).
- Gunther Zoller. Fichte's Transcendental Philosophy: The Original Duplicity of Intelligence and Will. Cambridge: Cambridge University Press, 1998.
- Tommaso Valentini, I fondamenti della libertà in J.G. Fichte. Studi sul primato del pratico, Presentazione di Armando Rigobello, Editori Riuniti University Press, Roma 2012.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Biografija Arhivirano 2005-10-03 na Wayback Machine-u (njemački)
- Biografija i djelo Arhivirano 2005-09-04 na Wayback Machine-u (engleski)
- Djela čiji je autor Johann Gottlieb Fichte na Projektu Gutenberg
- Outlines of the Doctrine of Knowledge
- The North American Fichte Society
- Works by Fichte, original German texts
- Internationale Johann-Gottlieb-Fichte-Gesellschaft
- KULTUR & KONGRESSWERK-fichte Arhivirano 2015-08-01 na Wayback Machine-u - Eventlocation in Magdeburg, named after Johann-Gottlieb Fichte
- A Case Study in Ad Hominem Arguments: Fichte's Science of Knowledge Arhivirano 2009-05-11 na Wayback Machine-u
- Timeline of German Philosophers Arhivirano 2011-04-21 na Wayback Machine-u
- Onlajn radovi
- Addresses to the German Nation (1922). (Trs. R.F. Jones and G.H. Turnbull.) IA (UToronto)
- The Destination of Man (1846). (Tr. Mrs. Percy Sinnett.) IA (UToronto)
- Doctrine de la science (Paris, 1843). Google (Harvard) Google (Oxford) Google (UMich) (fr)
- Johann Gottlieb Fichte’s Popular Works (1873). (Tr. William Smith.) IA (UToronto)
- New Exposition of the Science of Knowledge (1869). (Tr. A.E. Kroeger.) Google (Harvard) Google (NYPL) IA (UToronto)
- On the Nature of the Scholar (1845). (Tr. William Smith.) IA (UToronto)
- The Popular Works of Johann Gottlieb Fichte (1848–49). (Tr. William Smith.)
- Volume 1, 1848. Google (Oxford) IA (UToronto) 4th ed., 1889. IA (UIllinois) IA (UToronto)
- Volume 2, 1849. IA (UToronto) 4th ed., 1889. Google (Stanford) IA (UIllinois) IA (UToronto)
- The Science of Ethics as Based on the Science of Knowledge (1897). (Tr. A.E. Kroeger.) Google (UMich) IA (UToronto)
- The Science of Knowledge (1889). (Tr. A.E. Kroeger.) IA (UToronto)
- The Science of Rights (1889). (Tr. A.E. Kroeger.) IA (UCal)
- (German) Versuch einer Kritik aller Offenbarung (Königsberg, 1792). 2nd ed., 1793. Gallica Google (Oxford) Google (Oxford-Taylor)
- The Vocation of Man (1848). (Tr. William Smith.) Google (Oxford) 1910. Google (UCal)
- The Vocation of the Scholar (1847). (Tr. William Smith.) IA (UCal)
- The Way Towards the Blessed Life (1849). (Tr. William Smith.) Google (Oxford)
- On the Foundation of Our Belief in a Divine Government of the Universe Arhivirano 2013-06-21 na Wayback Machine-u (1798)