Sveti Vincent i Grenadini
| Sveti Vincent i Grenadini
Saint Vincent and the Grenadines
|
||||
|---|---|---|---|---|
|
||||
| Geslo: "Pax et justitia" (latinski) "Mir i pravda" |
||||
| Himna: St Vincent Land So Beautiful |
||||
 |
||||
| Glavni grad (i najveći grad) |
Kingstown |
|||
| Službeni jezik/ci | engleski | |||
| Priznati regionalni jezik/ci | Bhojpuri,Vincention Patios,portugalski | |||
| Demonim | Vincentinci | |||
| Vlada | ||||
| - | Monarh | Kraljica Elizabeta II | ||
| - | Generalni guverner | Sir Frederick Ballantyne | ||
| - | Premijer | Ralph Gonsalves | ||
| Nezavisnost | ||||
| - | od Ujedinjenog Kraljevstva | 27. oktobar 1979. | ||
| Površina | ||||
| - | Ukupno | 389 km2 (201.) 150 sq mi |
||
| Stanovništvo | ||||
| - | procjena 2008 | 120.000 (182.) | ||
| - | Gustina | 307/km2 (39.) 792/sq mi |
||
| GDP (PPP) | proc. 2008 | |||
| - | Ukupno | 1,086 mrld. $[1] | ||
| - | Per capita | 10.150 $[1] | ||
| GDP (nominalni) | proc. 2008 | |||
| - | Ukupno | 601 mil. $[1] | ||
| - | Per capita | 5.615 $[1] | ||
| HDI (2007) | ▲ 0,761 (srednji) (93.) | |||
| Valuta | Istočnokaripski dolar (XCD) |
|||
| Vremenska zona | (UTC-4) | |||
| Strana puta kojom se vozi | lijeva | |||
| Internetska domena | .vc | |||
| Pozivni broj | +1-784 | |||
Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.
Sadržaj/Садржај |
Povijest[uredi - уреди]
Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.
Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.
Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.
Ekonomija[uredi - уреди]
Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).
Stanovništvo[uredi - уреди]
Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.
Reference[uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 "Saint Vincent and the Grenadines". International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=364&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=48&pr.y=20. pristupljeno na 22. 04. 2009..
Antigva i Barbuda • Bahami • Barbados • Belize • Dominika • Dominikanska Republika • Grenada • Gvatemala • Haiti • Honduras • Jamajka • Kanada • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sveti Kristofor i Nevis • Sveti Vincent i Grenadini • Trinidad i Tobago
Danska: Grenland •• Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon •• Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili •• SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko •• UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski Otoci • Montserrat • Turks i Caicos Otoci
 |
Ovaj članak o geografskom pojmu ili lokaciji je u začetku. Možete pomoći tako da ga proširite. |
