Čajniče – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m Čišćenje |
||
| Red 21: | Red 21: | ||
| načelnik = ? |
| načelnik = ? |
||
}} |
}} |
||
'''Čajniče''' je živopisan gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. |
'''Čajniče''' je živopisan gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. |
||
Općina pripada entitetu [[Republika Srpska]]. |
Općina pripada entitetu [[Republika Srpska]]. |
||
| Red 29: | Red 29: | ||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
=== Naseljena mjesta=== |
=== Naseljena mjesta === |
||
Avlija, Batkovići, Batotići, [[Batovo (Čajniće)]], Bezujno, Borajno, Brezovice, Bučkovići na Bezujanci, Čajniče, Dubac, Đakovići, Glamočevići, Gložin, Hunkovići, Ifsar (Ifsak), Kamen, Kapov Han, [[Karovići]], Krstac, Lađevci, Luke, Makotići, [[Međurječje]], Metaljka, [[Milatkovići]], Milijeno, Mištar, Podavrelo, Ponikve, Prative, Prvanj, Slatina, Sočajniče, Staronići, [[Stopići]], [[Sudići]], Todorovići, Trpinje, Tubrojevići, Umčari i Zaborak. |
Avlija, Batkovići, Batotići, [[Batovo (Čajniće)]], Bezujno, Borajno, Brezovice, Bučkovići na Bezujanci, Čajniče, Dubac, Đakovići, Glamočevići, Gložin, Hunkovići, Ifsar (Ifsak), Kamen, Kapov Han, [[Karovići]], Krstac, Lađevci, Luke, Makotići, [[Međurječje]], Metaljka, [[Milatkovići]], Milijeno, Mištar, Podavrelo, Ponikve, Prative, Prvanj, Slatina, Sočajniče, Staronići, [[Stopići]], [[Sudići]], Todorovići, Trpinje, Tubrojevići, Umčari i Zaborak. |
||
==Uprava== |
== Uprava == |
||
== Historija == |
== Historija == |
||
Do 1373. godine, cijeli kraj Gornjeg Podrinja se nalazio u granicama srpske države kada je ova oblast pripala Bosni, pri podjeli posjeda srpskog župana Nikole Altomanovića, između bosanskog kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] i srpskog kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara Hrebeljanovića]]. Od kraja XIV stoljeća ovo se područje nalazi pod vlašću bosanskih velmoža iz roda Kosača, [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] (1343-1396.) i njegovog sinovca, hercega Stjepana Vukčića Kosače (1434-1466). |
Do 1373. godine, cijeli kraj Gornjeg Podrinja se nalazio u granicama srpske države kada je ova oblast pripala Bosni, pri podjeli posjeda srpskog župana Nikole Altomanovića, između bosanskog kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] i srpskog kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara Hrebeljanovića]]. Od kraja XIV stoljeća ovo se područje nalazi pod vlašću bosanskih velmoža iz roda Kosača, [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] (1343-1396.) i njegovog sinovca, hercega Stjepana Vukčića Kosače (1434-1466). |
||
| Red 54: | Red 54: | ||
* Crkva Vaznesenja Hristovog i crkva Uspenja Bogorodičinog, graditeljska cjelina. Nalaze se na sjevernom dijelu grada. Crkva Vaznesenja Hristovog – Stara crkva pripada grupi jednobrodnih crkava, jednostavne osnove i skromnih dimenzija. Nema tačnih podataka o vremenu njene gradnje, ali se zna da je obnavljana 1893. godine. Crkva Uspenja Bogorodičinog – Nova crkva počela se graditi 1857. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, crkva je oštećena eksplozijom, koju su italijanski vojnici izazvali u crkvenoj porti i obnovljena je 1959. |
* Crkva Vaznesenja Hristovog i crkva Uspenja Bogorodičinog, graditeljska cjelina. Nalaze se na sjevernom dijelu grada. Crkva Vaznesenja Hristovog – Stara crkva pripada grupi jednobrodnih crkava, jednostavne osnove i skromnih dimenzija. Nema tačnih podataka o vremenu njene gradnje, ali se zna da je obnavljana 1893. godine. Crkva Uspenja Bogorodičinog – Nova crkva počela se graditi 1857. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, crkva je oštećena eksplozijom, koju su italijanski vojnici izazvali u crkvenoj porti i obnovljena je 1959. |
||
* Džamija sa haremom u Đakovićima, ostaci graditeljske cjeline |
* Džamija sa haremom u Đakovićima, ostaci graditeljske cjeline |
||
* Džamija u Međurječju sa haremom (Maldovan-pašina džamija), mjesto i ostaci graditeljske cjeline |
* Džamija u Međurječju sa haremom (Maldovan-pašina džamija), mjesto i ostaci graditeljske cjeline |
||
* [[Čajničko evanđelje]] koje se čuva u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču, pokretno dobro. Čajničko jevanđelje jedino je srednjovjekovno bosansko jevanđelje koje je sačuvano u Bosni i Hercegovini do našeg vremena i u vlasništvu je srpske pravoslavne crkve u Čajniču. O tome kako je rukopis dospio u Čajniče, nema sigurnih podataka. Čajničko jevanđelje nastalo je vjerovatno početkom XV vijeka, a prema osobinama jezika izvjesno je da je nastalo na tlu istočne Bosne – na ijekavskom tlu. Pisano je brzopisno, poluustavom bosanskog tipa. Predpostavlja se da je Čajničko jevanđelje nastalo na dvoru feudalca Pavla Radenovića (čija se zemlja protezala od Sarajeva do istočne Bosne). |
* [[Čajničko evanđelje]] koje se čuva u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču, pokretno dobro. Čajničko jevanđelje jedino je srednjovjekovno bosansko jevanđelje koje je sačuvano u Bosni i Hercegovini do našeg vremena i u vlasništvu je srpske pravoslavne crkve u Čajniču. O tome kako je rukopis dospio u Čajniče, nema sigurnih podataka. Čajničko jevanđelje nastalo je vjerovatno početkom XV vijeka, a prema osobinama jezika izvjesno je da je nastalo na tlu istočne Bosne – na ijekavskom tlu. Pisano je brzopisno, poluustavom bosanskog tipa. Predpostavlja se da je Čajničko jevanđelje nastalo na dvoru feudalca Pavla Radenovića (čija se zemlja protezala od Sarajeva do istočne Bosne). |
||
* Mir-Muhamedova (Mehmed i Mustajbegova) džamija, mjesto i ostaci graditeljske cjeline |
* Mir-Muhamedova (Mehmed i Mustajbegova) džamija, mjesto i ostaci graditeljske cjeline |
||
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Hrid u [[Međurječje|Međurječju]], historijsko područje |
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Hrid u [[Međurječje|Međurječju]], historijsko područje |
||
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju [[Sudići]], historijsko područje |
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju [[Sudići]], historijsko područje |
||
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene u Vihnićima ([[Karovići]]), historijsko područje |
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene u Vihnićima ([[Karovići]]), historijsko područje |
||
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Suhodanj u [[Milatkovići]]ma, historijsko područje |
* Nekropola sa stećcima na lokalitetu Suhodanj u [[Milatkovići]]ma, historijsko područje |
||
* Sedam grobnica i stari nišani na lokalitetu Dobro selo u naselju [[Sudići]], historijsko područje |
* Sedam grobnica i stari nišani na lokalitetu Dobro selo u naselju [[Sudići]], historijsko područje |
||
* Sinan-begova džamija (Džamija Sinan-bega Boljanića), mjesto i ostaci graditeljske cjeline |
* Sinan-begova džamija (Džamija Sinan-bega Boljanića), mjesto i ostaci graditeljske cjeline |
||
* Staro vojničko groblje na području Hrtar u [[Milatkovići]]ma, historijsko područje |
* Staro vojničko groblje na području Hrtar u [[Milatkovići]]ma, historijsko područje |
||
* „Mramorovi“ – Nekropola sa stećcima Dubac u [[Batovo (Čajniče)|Batovu]], historijsko područje <ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=25 Nacionalni spomenici u Čajniču]</ref> |
* „Mramorovi“ – Nekropola sa stećcima Dubac u [[Batovo (Čajniče)|Batovu]], historijsko područje <ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=25 Nacionalni spomenici u Čajniču]</ref> |
||
==Sport== |
== Sport == |
||
== Reference == |
== Reference == |
||
Verzija na datum 26 april 2016 u 23:14
| Čajniče | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo ((1991)) | ? |
| Geografija | |
| Koordinate | 43°33′00″N 19°04′00″E / 43.55°N 19.066667°E |
  Čajniče Čajniče (Bosne i Hercegovine) | |
Koordinate: 43° 32′ 60" SGŠ, 19° 04′ 00" IGD
Čajniče je živopisan gradić i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Crnom Gorom.
Općina pripada entitetu Republika Srpska.
Zemljopis
Nalazi se na dvadesetom kilometru puta Goražde-Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.
Stanovništvo
Naseljena mjesta
Avlija, Batkovići, Batotići, Batovo (Čajniće), Bezujno, Borajno, Brezovice, Bučkovići na Bezujanci, Čajniče, Dubac, Đakovići, Glamočevići, Gložin, Hunkovići, Ifsar (Ifsak), Kamen, Kapov Han, Karovići, Krstac, Lađevci, Luke, Makotići, Međurječje, Metaljka, Milatkovići, Milijeno, Mištar, Podavrelo, Ponikve, Prative, Prvanj, Slatina, Sočajniče, Staronići, Stopići, Sudići, Todorovići, Trpinje, Tubrojevići, Umčari i Zaborak.
Uprava
Historija
Do 1373. godine, cijeli kraj Gornjeg Podrinja se nalazio u granicama srpske države kada je ova oblast pripala Bosni, pri podjeli posjeda srpskog župana Nikole Altomanovića, između bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića. Od kraja XIV stoljeća ovo se područje nalazi pod vlašću bosanskih velmoža iz roda Kosača, Sandalja Hranića (1343-1396.) i njegovog sinovca, hercega Stjepana Vukčića Kosače (1434-1466).
U povijesnim dokumentima Čajniče se prvi put pominje 1477. godine kao jedan od važnijih gradova u Hercegovačkom sandžaku. Razvoju Čajniča u to vrijeme posebno su doprinosili rudnici željeza, jedini u Hercegovačkom sandžaku kao i položaj koji je zauzimao na trgovačkom putu između Dubrovnika i Istanbula. Ovaj gradić je bogat kulturno-povijesnim motivima.
Oko Čajniča su se vodile žestoke borbe u vrijeme drugog svjetskog rata.
Gospodarstvo
Slavni ljudi
- Hanka Paldum , poznata pjevačica narodne muzike
- Nijaz Skenderagić,
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine nalaze se:
- Crkva Vaznesenja Hristovog i crkva Uspenja Bogorodičinog, graditeljska cjelina. Nalaze se na sjevernom dijelu grada. Crkva Vaznesenja Hristovog – Stara crkva pripada grupi jednobrodnih crkava, jednostavne osnove i skromnih dimenzija. Nema tačnih podataka o vremenu njene gradnje, ali se zna da je obnavljana 1893. godine. Crkva Uspenja Bogorodičinog – Nova crkva počela se graditi 1857. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, crkva je oštećena eksplozijom, koju su italijanski vojnici izazvali u crkvenoj porti i obnovljena je 1959.
- Džamija sa haremom u Đakovićima, ostaci graditeljske cjeline
- Džamija u Međurječju sa haremom (Maldovan-pašina džamija), mjesto i ostaci graditeljske cjeline
- Čajničko evanđelje koje se čuva u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču, pokretno dobro. Čajničko jevanđelje jedino je srednjovjekovno bosansko jevanđelje koje je sačuvano u Bosni i Hercegovini do našeg vremena i u vlasništvu je srpske pravoslavne crkve u Čajniču. O tome kako je rukopis dospio u Čajniče, nema sigurnih podataka. Čajničko jevanđelje nastalo je vjerovatno početkom XV vijeka, a prema osobinama jezika izvjesno je da je nastalo na tlu istočne Bosne – na ijekavskom tlu. Pisano je brzopisno, poluustavom bosanskog tipa. Predpostavlja se da je Čajničko jevanđelje nastalo na dvoru feudalca Pavla Radenovića (čija se zemlja protezala od Sarajeva do istočne Bosne).
- Mir-Muhamedova (Mehmed i Mustajbegova) džamija, mjesto i ostaci graditeljske cjeline
- Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u naselju Hrid u Međurječju, historijsko područje
- Nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju Sudići, historijsko područje
- Nekropola sa stećcima na lokalitetu Stijene u Vihnićima (Karovići), historijsko područje
- Nekropola sa stećcima na lokalitetu Suhodanj u Milatkovićima, historijsko područje
- Sedam grobnica i stari nišani na lokalitetu Dobro selo u naselju Sudići, historijsko područje
- Sinan-begova džamija (Džamija Sinan-bega Boljanića), mjesto i ostaci graditeljske cjeline
- Staro vojničko groblje na području Hrtar u Milatkovićima, historijsko područje
- „Mramorovi“ – Nekropola sa stećcima Dubac u Batovu, historijsko područje [1]
