Prozor (BiH)

Izvor: Wikipedia
Prozor (BiH)
Grb općine Prozor (BiH) Položaj naselja Prozor (BiH)
Osnovne informacije
Entitet: FBiH
Kanton: Hercegovačko-neretvanski
Općina: Prozor
Stanovništvo: 19,760 popis (1991)
Stanovništvo: 16,064 procjena (2009 [1])
Pozivni broj: (+387) 036
Poštanski broj: 88 440
Administracija (Stanje: 2008-2012)
Načelnik: Jozo Ivančević[2] (HDZ 1990)


Prozor je grad i središte općine Prozor-Rama u u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. smješten na sjeveru Hercegovine. Administrativno pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH.

Geografija[uredi - уреди]

Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu, u sjevernoj Hercegovini.

Danas nema ovog ušća, gotovo nestala je i rijeka Rama, čiji je gornji tok prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla prozorsko-ramske općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime, koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom i od pamtivjeka privlačan za čovjekovo stanište.

Historija[uredi - уреди]

Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerovatno služio kao dječije igračke, a vjerno reproducira peć, sto, stolice i dr.

Srednjovjekovna Bosna[uredi - уреди]

Ne zna se tačno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I, koju je izdao 11. augusta 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.

Grad je najvjerovatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.

Osmanlijsko doba[uredi - уреди]

Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U oktobru iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. decembra 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.

Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451-1481) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.

Austrougarsko doba[uredi - уреди]

Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav srez 9.419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište sreza, a zatim i općine.

Drugi svjetski rat[uredi - уреди]

Prozor je najpoznatiji po tome što je za vrijeme drugog svjetskog rata imao važnu ulogu u bitci na Neretvi. U njemu je početkom 1943. bila stacionirana italijanska divizija Murge, koja je partizanima iz Zapadne Bosne blokirala odstupnicu na Neretvu. Zbog toga su Tito i Vrhovni štab NOVJ izdao naređenje koje je ostalo upamćeno kao jedna od najpoznatijih historijskih rečenica iz tog perioda: Prozor noćas mora pasti. Na kraju su partizani uspjeli razbiti italijansku diviziju, zauzeti Prozor i prodrijeti prema dolini Neretve.

Savremeno doba[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Glavni članak: Demografija Prozora

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prozor imala je 19.760 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prozor, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.


Nacionalni sastav općina Prozor, popis 1991.
ukupno 19.760
Hrvati 12.259 (62,03%)
Muslimani [3] 7.225 (36,56%)
Srbi 45 (0,22%)
Jugoslaveni 100 (0,50%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 131 (0,66%)
Nacionalni sastav Grad Prozor, popis 1991.
ukupno 3.566
Muslimani 2.199 (61,66%)
Hrvati 1.199 (33,62%)
Srbi 39 (1,09%)
Jugoslaveni 93 (2,60%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 36 (1,03%)

Znamenite ličnosti[uredi - уреди]

Historijski spomenici[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

V. također[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

  1. Saopćenje Federalnog saveza za statistiku 9.septembar 2009. godine
  2. Rezultati izbora 2008
  3. Pod time se danas podrazumijevaju Bošnjaci, što je etnička oznaka službeno uvedena 1993. godine

Vanjske veze[uredi - уреди]


 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice