Prozor (BiH)
| Prozor (BiH) | |||
|
|||
| Osnovne informacije | |||
|---|---|---|---|
| Entitet: | FBiH | ||
| Kanton: | Hercegovačko-neretvanski | ||
| Općina: | Prozor | ||
| Stanovništvo: | 19,760 popis (1991) | ||
| Stanovništvo: | 16,064 procjena (2009 [1]) | ||
| Pozivni broj: | (+387) 036 | ||
| Poštanski broj: | 88 440 | ||
| Administracija (Stanje: 2008-2012) | |||
| Načelnik: | Jozo Ivančević[2] (HDZ 1990) | ||
Prozor je grad i središte općine Prozor-Rama u u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. smješten na sjeveru Hercegovine. Administrativno pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH.
Sadržaj/Садржај |
Geografija [uredi - уреди]
Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu, u sjevernoj Hercegovini.
Danas nema ovog ušća, gotovo nestala je i rijeka Rama, čiji je gornji tok prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla prozorsko-ramske općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime, koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom i od pamtivjeka privlačan za čovjekovo stanište.
Historija [uredi - уреди]
Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerovatno služio kao dječije igračke, a vjerno reproducira peć, sto, stolice i dr.
Srednjovjekovna Bosna [uredi - уреди]
Ne zna se tačno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I, koju je izdao 11. augusta 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.
Grad je najvjerovatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.
Osmanlijsko doba [uredi - уреди]
Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U oktobru iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. decembra 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.
Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451-1481) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.
Austrougarsko doba [uredi - уреди]
Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav srez 9.419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište sreza, a zatim i općine.
Drugi svjetski rat [uredi - уреди]
Prozor je najpoznatiji po tome što je za vrijeme drugog svjetskog rata imao važnu ulogu u bitci na Neretvi. U njemu je početkom 1943. bila stacionirana italijanska divizija Murge, koja je partizanima iz Zapadne Bosne blokirala odstupnicu na Neretvu. Zbog toga su Tito i Vrhovni štab NOVJ izdao naređenje koje je ostalo upamćeno kao jedna od najpoznatijih historijskih rečenica iz tog perioda: Prozor noćas mora pasti. Na kraju su partizani uspjeli razbiti italijansku diviziju, zauzeti Prozor i prodrijeti prema dolini Neretve.
Savremeno doba [uredi - уреди]
Stanovništvo [uredi - уреди]
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prozor imala je 19.760 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prozor, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
| Nacionalni sastav općina Prozor, popis 1991. | ||||||
| ukupno | 19.760 | |||||
| Hrvati | 12.259 (62,03%) | |||||
| Muslimani [3] | 7.225 (36,56%) | |||||
| Srbi | 45 (0,22%) | |||||
| Jugoslaveni | 100 (0,50%) | |||||
| ostali, neopredijeljeni i nepoznato | 131 (0,66%) | |||||
| Nacionalni sastav Grad Prozor, popis 1991. | ||||||
| ukupno | 3.566 | |||||
| Muslimani | 2.199 (61,66%) | |||||
| Hrvati | 1.199 (33,62%) | |||||
| Srbi | 39 (1,09%) | |||||
| Jugoslaveni | 93 (2,60%) | |||||
| ostali, neopredijeljeni i nepoznato | 36 (1,03%) | |||||
Znamenite ličnosti [uredi - уреди]
- Ali-paša Serdar
- Ali-paša Varvar
- Muhamed Skejo Prozorac
- don Anto Jelić, svećenik i predsjednik HKDD-a
- Dobrila Meštrović
- Veselko Tenžera, pisac, književni kritičar
- fra Jeronim Vladić, pisac
- fra Ilija Barišić, franjevac i misionar u DR Kongo
Historijski spomenici [uredi - уреди]
- Prozorska sahat-kula
- Stari grad u Prozoru
- Kopčića turbe u Rumbocima
- Spomenik palim borcima NOB-a na Makljenu
Obrazovanje [uredi - уреди]
- Osnovna škola fra Jeronim Vladić - Ripci
- Osnovna škola Ivana Mažuranića - Gračac
- Osnovna škola Alija Isaković - Prozor
- Osnovna škola Marko Marulić - Prozor
- Osnovna škola Šćipe
- Osnovna škola Veselko Tenžera - Uzdol
- Srednja škola Prozor
Sport [uredi - уреди]
V. također [uredi - уреди]
Reference [uredi - уреди]
- ↑ Saopćenje Federalnog saveza za statistiku 9.septembar 2009. godine
- ↑ Rezultati izbora 2008
- ↑ Pod time se danas podrazumijevaju Bošnjaci, što je etnička oznaka službeno uvedena 1993. godine
Vanjske veze [uredi - уреди]
