Bitka na Neretvi

Izvor: Wikipedia
Bitka na Neretvi
Sukob: Drugog svijetskog rata
[[Datoteka:{{{slika}}}|250px|{{{opis_slike}}}]]
{{{opis_slike}}}
Vrijeme: siječanj -
travanj 1943.
Lokacija: Nezavisna Država Hrvatska/Bihaćka Republika
(današnja Bosna i Hercegovina i Hrvatska
Rezultat: Taktička pobjeda partizana, konačan poraz četnika
Uzrok bitke: pokušaj neprijatelja da uništi partizanske odrede i ubije ranjenike
Teritorij: Partizani počeli zauzimati četničku teritoriju
Civilne žrtve: ubijano stanovništvo od strane neprijatelja
Sukobljene strane
Flag of the NSDAP (1920–1945).svg Njemačka
Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg Italija
Flag of Independent State of Croatia.svg Ustaše
Naval Ensign of the Kingdom of Yugoslavia.svg Četnici
Yugoslav Partisans flag 1945.svg Partizani
Vojskovođe
Flag of the NSDAP (1920–1945).svg Njemački zapovjednik
Yugoslav Partisans flag 1945.svg Josip Broz Tito
Jedinice
{{{jedinice1}}} {{{jedinice2}}}
Veličina vojske
150.000 vojnika, oklopnih vozila i zrakoplova oko 18,000 vojnika
Gubici
uništeni odredi četnika i nanesena šteta neprijatelju 8000 poginulih


2000 zarobljenih

{{{podaci}}}


Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom), bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943. protiv partizana diljem okupirane Jugoslavije, u fašističkoj marionetskoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, tokom Drugog svjetskog rata. Ofenziva je trajala od siječnja do travnja 1943. godine.

Most na Neretvi srušen u bitci.

Nijemci su htjeli uništiti središnje zapovjedništvo Partizana, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije, i glavnu Partizansku bolnicu. Sile osovine su okupile devet divizija, šest njemačkih, tri talijanske, te dvije hrvatske divizije i velik broj četničkih i ustaških formacija. Procjenjuje se da je preko 150 000 vojnika sila osovine napalo znato malobrojnije partizanske odrede, uz koje su bili i ranjenici.

Operacija se provodila u sljedećim koracima:

  • Weiss I je započeo 20. siječnja 1943. napadom na područja koja su držali partizani u zapadnoj Bosni i dijelovima središnje Hrvatske.
  • Weiss II je uslijedio i započeo 25. veljače borbama u zapadnoj i jugozapadnoj Bosni, a partizani su se počeli povlačiti prema jugoistoku, čak i do Neretve.
  • Weiss III je otpočeo u ožujku i ciljao na područja sjeverne Hercegovine, ali su opkoljeni partizani uspijeli probiti obruč na sjeveru Crne Gore, tako da treći stupanj nije uspješno izvršen

Do kraja ožujka Sile su osovine ubile oko osam tisuće partizana, zarobivši još oko dvije tisuće. Unatoč teškim gubitcima i naočigled taktičkoj pobjedi Sila osovine, partizani su osigurali sigurnost svom zapovjedništvu i bolnici, te su mogli nastaviti sa svojim djelovanjem. U stvari, prelaskom u istočnu Bosnu i Hercegovinu partizani su se morali boriti samo protiv četnika te su ih potpuno onesposobili, tako da nakon Bitke na Neretvi četnici više ne predstavljaju nikakvu silu i skoro su potpuno izbrisani zapadno od Drine.

Iduća velika ofenziva je Bitka na Sutjesci, dio Pete neprijateljske ofenzive, ili kako su je Nijemci nazvali "Operacije Schwarz".

1969. godine snimljen je film Bitka na Neretvi koji opisuje te događaje.

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Sudionici     Glavni događaji     Bojišta    

Sudionici:


Politički i vojni vođe:

  

Najvažniji događaji:

Ratni zločini:

  

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji po budućim republikama, pokrajinama i regijama:

Uloga religije:

Posljedice:

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:
Lični/osobni alati

Varijante
Akcije
Orijentacija-Оријентација
interakcija - интеракција
Alatke-Алатке
Drugi jezici-Други језици