Obala Slonovače

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa Obala Bjelokosti)
Republic of Côte d'Ivoire
République de Côte d'Ivoire
Zastava Obale Slonovače Grb of Obale Slonovače
Položaj Obale Slonovače
Glavni grad Yamoussoukro
6°51′N 5°18′W / 6.85, -5.3
Najveći grad Abidjan
Službeni jezik/ci francuski
Domaći jezici Baoulé, Dioula, Dan, Anyin i Cebaara Senufo između ostalih
Demonim Ivorijanci
Vlada
 -  Predsjednik Alassane Ouattara
 -  Premijer Guillaume Soro
nezavisnost od Francuske 
 -  Datum 7. august 1960 
Površina
 -  Ukupno 322,460 km2 (68th)
124,502 sq mi 
Stanovništvo
 -  procjena 2009  20,617.068[1] (5.)
 -  popis 1998 15,366.672 
GDP (PPP) proc. 2010
 -  Ukupno 37.123 mrld. $[2] 
 -  Per capita 1.685 $[2] 
GDP (nominalni) proc. 2010
 -  Ukupno 23.635 mrld. $[2] 
 -  Per capita 1.073 $[2] 
Gini (2002) 44.6 (srednji
HDI (2007) 0.484[3] (nizak) (163.)
Valuta Zapadnoafrički CFA franak (XOF)
Vremenska zona GMT (UTC+0)
 -  Ljeti (Ljetno računanje vremena) nema (UTC+0)
Internetska domena .ci
Pozivni broj 225
a Procjene moraju u obzir uzeti veći mortalitet zbog AIDS.a; to kao rezultat može dovesti do nižeg stanovništva od procijenjenog.

Bjelokosna Obala, Obala Bjelokosti ili Obala Slonovače je država u zapadnoj Africi. Graniči s Liberijom i Gvinejom na zapadu, Malijem i Burkinom Faso na sjeveru te Ganom na zapadu, a na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantika. Smatra se jednom od najprosperitetnijih zemalja zapadne Afrike, ali je njen razvoj u posljednje vrijeme usporen zbog političke nestabilnosti.

Bjelokosna obala

Ime joj dolazi od engleskog naziva Ivory Coast koji je poslije prešao u sve druge jezike. U oktobru 1985. vlada Obale Slonovače je zatražila da sve druge vlade u svijetu da kao standardni naziv počnu koristiti isključivo francuski naziv Côte d'Ivoire, ali to nigdje osim u samoj Obali Slonovače nije propisano zakonom.

Iako su Evropljani otkrili Obalu Slonovače još u 15. vijeku, ona nije potakla neki interes za kolonizaciju, pa čak ni trgovinu robljem. Tek je Francuska 1840-ih, za vrijeme početka Utrke za Afriku, počela stvarati uporišta na obali. 1890-ih je otpočeo pohod za širenje vlasti u unutrašnjost, završen tek 1917. Francuska vlast je stimulirala uzgoj kakaa, kave i banana - što je stimuliralo razvoj plantaža i dolazak relativno velikog broja evropskih doseljenika.

Pokret za nezavisnost Obale Slonovače je godine 1944. pod vodstvom otpočeo kao sindikat crnih radnika na plantažima pod vodstvom Felixa Houphoeta-Boignyja koji će vrlo brzo odbaciti radikalnu retoriku i postati prvi crni ministar u francuskoj vladi. Godine 1960. je Obala Slonovače dobila nezavisnost a Houphouet-Boigny njen prvi predsjednik. Zalaganje za očuvanje bliskih veza s Francuskom i inzistiranje na kapitalizmu dovelo je ekonomskog buma u 1960-im i 1970-ih, često zvanog "Bjelokosno čudo". Houphoet-Boigny je vladao čvrstom rukom, a nakon njegove smrti godine 1993. nasljednici nisu bili tako vješti u čuvanju etničke ravnoteže. Godine 1999. je proveden državni udar, a godinu dana kasnije na demokratskim izborima je predsjednik postao Laurent Gbagbo. Pod njegovom vladom su se intenzivirale vjerske napetosti između kršćanskog juga i muslimanskog sjevera, čemu je doprinio i veliki broj gastarbajtera iz drugih, pretežno muslimanskih, država Zapadne Afrike. Godine 2002. je izbila secesionistička pobuna na sjeveru, u što se upetljala i francuska vojska. Kriza je ponovno eskalirala kada je krajem 2010. Gbagbo odbio predsjedničkog rezultate izbora na kojima je pobijedio opozicijski kandidat Alassane Outtara. To je dovelo do sukoba u kojima je Gbagbo uz francusku vojnu pomoć poražen i zarobljen.

Gradovi[uredi - уреди]

Veći gradovi: Popis gradova na Obali Slonovače

Izvori[uredi - уреди]

  1. Грешка цитата: Лоша ознака <ref>; нема текста за ref-ове под именом CIA.
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 "Côte d'Ivoire". International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=662&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=73&pr.y=3. pristupljeno na 21 April 2010. 
  3. "Human Development Report 2009. Human development index trends: Table G" (PDF). The United Nations. http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2009_EN_Complete.pdf. pristupljeno na 17 October 2009. 
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: