7. 9. – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
BokicaK (razgovor | doprinos)
Disambiguated: NapoleonNapoleon Bonaparte
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1: Red 1:
<div align=center>
<div align=center>
[[Dnevni kalendar|Dani]] - [[Godišnji kalendar|Godine]]<br />
[[Dnevni kalendar|Dani]] - [[Popis godina|Godine]]<br />
[[6. 9.|prethodni dan]] - [[8. 9.|sledeći dan]]
[[6. 9.|prethodni dan]] - [[8. 9.|sledeći dan]]
</div>
</div>
Red 12: Red 12:
|{{MesecOktobar}}
|{{MesecOktobar}}
|}
|}
'''7. rujna/septembra''' ('''7. 9.''') je 250. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (251. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]).
'''7. rujna/septembra''' ('''7. 9.''') je 250. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (251. u [[prijestupna godina|prestupnoj godini]]).
Do kraja godine ima još 115 dana.
Do kraja godine ima još 115 dana.


Red 19: Red 19:
* [[1566]]. — Turci osvojili [[Siget]] nakon junačke obrane grada pod vodstvom [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]].
* [[1566]]. — Turci osvojili [[Siget]] nakon junačke obrane grada pod vodstvom [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]].
* [[1701]]. — U [[Hag]]u je potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, poznat kao „Druga velika alijansa“.
* [[1701]]. — U [[Hag]]u je potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, poznat kao „Druga velika alijansa“.
* [[1714]]. — Car [[Karlo VI]] potpisao je u Rahstatu sa Francuzima „Badenski mir“ kojim je okončan [[Rat za špansko nasleđ]]e, a Francuzima su pripali [[Alzas]] i [[Strazbur]].
* [[1714]]. — Car [[Karlo VI]] potpisao je u Rahstatu sa Francuzima „Badenski mir“ kojim je okončan [[Rat za špansko nasleđ]]e, a Francuzima su pripali [[Alsace|Alzas]] i [[Strasbourg|Strazbur]].
* [[1764]]. — Za kralja Poljske krunisan je ruski štićenik [[Stanjislav II Ponjatovski]], poslednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine (do 1795) Rusija, Pruska i Austrija izvršile su tri deobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918.
* [[1764]]. — Za kralja Poljske krunisan je ruski štićenik [[Stanjislav II Ponjatovski]], poslednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine (do 1795) Rusija, Pruska i Austrija izvršile su tri deobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918.
* [[1812]]. — Završena je [[Borodinska bitka]], blizu Moskve, jedna od najkrvavijih bitaka u Napoleonovim ratovima, u kojoj su Rusi pod komandom [[Mihail Kutuzov|Kutuzova]] izgubili 44.000 vojnika, a [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] 50.000 među kojima i 23 generala. Nedelju dana kasnije Napoleon je ušao u Moskvu. Ova pirova pobeda Napoleona jedna je od prelomnih tačaka zahvaljujući kojima je Sveta alijansa uspela da pobedi Napoleonovu vojsku.
* [[1812]]. — Završena je [[Borodinska bitka]], blizu Moskve, jedna od najkrvavijih bitaka u Napoleonovim ratovima, u kojoj su Rusi pod komandom [[Mihail Kutuzov|Kutuzova]] izgubili 44.000 vojnika, a [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] 50.000 među kojima i 23 generala. Nedelju dana kasnije Napoleon je ušao u Moskvu. Ova pirova pobeda Napoleona jedna je od prelomnih tačaka zahvaljujući kojima je Sveta alijansa uspela da pobedi Napoleonovu vojsku.
Red 25: Red 25:
* [[1821]]. — Uspostavljena [[Republika Velika Kolumbija]], na čelu s [[konkviskator]]om [[Simón Bolívar|Simónom Bolívarom]].
* [[1821]]. — Uspostavljena [[Republika Velika Kolumbija]], na čelu s [[konkviskator]]om [[Simón Bolívar|Simónom Bolívarom]].
* [[1822]]. — Guverner [[Brazil]]a, princ Pedro, proglasio je nezavisnost od Portugalije i proglasio se za [[car]]a. Portugal je priznao nezavisnost Brazila 1828.
* [[1822]]. — Guverner [[Brazil]]a, princ Pedro, proglasio je nezavisnost od Portugalije i proglasio se za [[car]]a. Portugal je priznao nezavisnost Brazila 1828.
* [[1860]]. — Italijanski revolucionar [[Đuzepe Garibaldi]] je sa svojim „crvenokošuljašima“ zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije.
* [[1860]]. — Italijanski revolucionar [[Giuseppe Garibaldi|Đuzepe Garibaldi]] je sa svojim „crvenokošuljašima“ zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije.
* [[1901]]. — Potpisan je Pekinški protokol kojim je okončan „[[Bokserski ustanak]]“ u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile su evropske sile, Japan i SAD, a Kina je primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu tokom ustanka.
* [[1901]]. — Potpisan je Pekinški protokol kojim je okončan „[[Bokserski ustanak]]“ u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile su evropske sile, Japan i SAD, a Kina je primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu tokom ustanka.
* [[1940]]. — ''Bitka za Britaniju'': Nemačka avijacija pod komandom Hermana Geringa počela je bombardovanje Londona. Prvog dana poginulo je više od 300 ljudi.
* [[1940]]. — ''Bitka za Britaniju'': Nemačka avijacija pod komandom Hermana Geringa počela je bombardovanje Londona. Prvog dana poginulo je više od 300 ljudi.
* [[1962]]. — [[Tajvan]] je prekinuo diplomatske odnose s Laosom, nakon što je Laos uspostavio diplomatske odnose s Kinom i Severnim Vijetnamom.
* [[1962]]. — [[Tajvan]] je prekinuo diplomatske odnose s Laosom, nakon što je Laos uspostavio diplomatske odnose s Kinom i Severnim Vijetnamom.
* [[1964]]. — U mestu [[Sip]] na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava, uz prisustvo predsednika Jugoslavije i Rumunije Josipa Broza Tita i [[Georgi Georgiju Dež]]a, postavljen je kamen temeljac na gradilištu hidroelektrane [[Đerdap]].
* [[1964]]. — U mestu [[Sip]] na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava, uz prisustvo predsednika Jugoslavije i Rumunije Josipa Broza Tita i [[Georgi Georgiju Dež]]a, postavljen je kamen temeljac na gradilištu hidroelektrane [[Ђердап|Đerdap]].
* [[1975]]. — Završeno je preseljavanje [[Turci|Turaka]] na [[Kipar|Kipru]]. Pod nadzorom UN, oko 9.000 ljudi prebačeno je sa juga na sever zemlje.
* [[1975]]. — Završeno je preseljavanje [[Turci|Turaka]] na [[Cipar|Kipru]]. Pod nadzorom UN, oko 9.000 ljudi prebačeno je sa juga na sever zemlje.
* [[1986]]. — Biskup [[Dezmond Tutu]] postao je nadbiskup Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.
* [[1986]]. — Biskup [[Dezmond Tutu]] postao je nadbiskup Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.
* [[1990]]. — Kao odgovor na reviziju Ustava Srbije 1989. kojom je značajno smanjena autonomna vlast u pokrajinama Vojvodini i Kosovu, 144 albanska delegata Skupštine Kosova proglasili su u Kačaniku Ustav [[Republika Kosovo (1990-2000)|Republike Kosovo]].
* [[1990]]. — Kao odgovor na reviziju Ustava Srbije 1989. kojom je značajno smanjena autonomna vlast u pokrajinama Vojvodini i Kosovu, 144 albanska delegata Skupštine Kosova proglasili su u Kačaniku Ustav [[Republika Kosovo (1990-2000)|Republike Kosovo]].
* [[1990]]. — Počinje [[šahovski turnir u Tilburgu]], [[Holandija]].
* [[1990]]. — Počinje [[šahovski turnir u Tilburgu]], [[Nizozemska|Holandija]].
* [[1991]]. — U Hagu je počela sa radom Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu konferencije učestvovali su svi članovi Predsedništva SFR Jugoslavije, predsednik savezne vlade i šestorica predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio je [[lord Karington]].
* [[1991]]. — U Hagu je počela sa radom Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu konferencije učestvovali su svi članovi Predsedništva SFR Jugoslavije, predsednik savezne vlade i šestorica predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio je [[lord Karington]].
* [[1994]]. — U komandi američke vojske u [[Berlin]]u poslednji put je spuštena američka zastava, čime je, nakon skoro pola veka, formalno okončano američko vojno prisustvo u Berlinu.
* [[1994]]. — U komandi američke vojske u [[Berlin]]u poslednji put je spuštena američka zastava, čime je, nakon skoro pola veka, formalno okončano američko vojno prisustvo u Berlinu.
* [[1999]]. — U zemljotresu u blizini [[Atina|Atine]], jednom od najjačih u Grčkoj u poslednjih preko 40 godina, poginulo je 101 lice.
* [[1999]]. — U zemljotresu u blizini [[Atena|Atine]], jednom od najjačih u Grčkoj u poslednjih preko 40 godina, poginulo je 101 lice.
* [[2001]]. — U [[Nigerija|nigerijskom]] gradu Džos izbili su hrišćansko-muslimanski sukobi tokom kojih su zapaljene crkve i džamije. Prema podacima Crvenog krsta, za nepunih nedelju dana nasilja, ubijeno je najmanje 500 ljudi, a stotine povređeno.
* [[2001]]. — U [[Nigerija|nigerijskom]] gradu Džos izbili su hrišćansko-muslimanski sukobi tokom kojih su zapaljene crkve i džamije. Prema podacima Crvenog krsta, za nepunih nedelju dana nasilja, ubijeno je najmanje 500 ljudi, a stotine povređeno.
* [[2006]] U eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u istočnom indijskom distriktu [[Dhanbad]] 54 rudara izgubilo živote.
* [[2006]] U eksploziji u rudniku [[ugljen|uglja]] u istočnom indijskom distriktu [[Dhanbad]] 54 rudara izgubilo živote.
.
.


Red 48: Red 48:
* [[1683]]. — [[Maria Anna von Österreich]], austrijska hercoginja i portugalska kraljica.
* [[1683]]. — [[Maria Anna von Österreich]], austrijska hercoginja i portugalska kraljica.
* [[1726]]. — [[Fransoa-Andre Filidor]], francuski kompozitor i šahista.
* [[1726]]. — [[Fransoa-Andre Filidor]], francuski kompozitor i šahista.
* [[1829]]. — [[Fridrih Kekule]], nemački hemičar.
* [[1829]]. — [[Friedrich August Kekulé von Stradonitz|Fridrih Kekule]], nemački hemičar.
* [[1895]]. — [[Žak Vaše]], francuski dadaista. († [[1919]].).
* [[1895]]. — [[Žak Vaše]], francuski dadaista. († [[1919]].).
* [[1907]]. — [[Ahmed Adnan Saygun]], turski kompozitor.
* [[1907]]. — [[Ahmed Adnan Saygun]], turski kompozitor.
Red 69: Red 69:
* [[1907]]. — [[Sully Prudhomme]], francuski književnik (* [[1839]].).
* [[1907]]. — [[Sully Prudhomme]], francuski književnik (* [[1839]].).
* [[1944]]. — [[Marko Došen]], hrvatski političar († [[1859]].).
* [[1944]]. — [[Marko Došen]], hrvatski političar († [[1859]].).
* [[1949]]. — [[Hose Klemente Orosko]], meksički slikar.
* [[1949]]. — [[José Clemente Orozco|Hose Klemente Orosko]], meksički slikar.
* [[1967]]. — [[Ivana Fišer]], prva hrvatska dirigentica (* [[1905]].).
* [[1967]]. — [[Ivana Fišer]], prva hrvatska dirigentica (* [[1905]].).
* [[1978]]. — [[Grga Novak]], hrvatski povjesničar i arheolog (* [[1888]].).
* [[1978]]. — [[Grga Novak]], hrvatski povjesničar i arheolog (* [[1888]].).
Red 83: Red 83:
.
.
----
----
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br />
''Vidi takođe'': [[Popis godina|Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br />
{{Mjeseci}}
{{Mjeseci}}



Verzija na datum 21 decembar 2013 u 07:32

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut.

7. rujna/septembra (7. 9.) je 250. dan godine po gregorijanskom kalendaru (251. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 115 dana.

Događaji

  • 1566. — Turci osvojili Siget nakon junačke obrane grada pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog.
  • 1701. — U Hagu je potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, poznat kao „Druga velika alijansa“.
  • 1714. — Car Karlo VI potpisao je u Rahstatu sa Francuzima „Badenski mir“ kojim je okončan Rat za špansko nasleđe, a Francuzima su pripali Alzas i Strazbur.
  • 1764. — Za kralja Poljske krunisan je ruski štićenik Stanjislav II Ponjatovski, poslednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine (do 1795) Rusija, Pruska i Austrija izvršile su tri deobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918.
  • 1812. — Završena je Borodinska bitka, blizu Moskve, jedna od najkrvavijih bitaka u Napoleonovim ratovima, u kojoj su Rusi pod komandom Kutuzova izgubili 44.000 vojnika, a Napoleon 50.000 među kojima i 23 generala. Nedelju dana kasnije Napoleon je ušao u Moskvu. Ova pirova pobeda Napoleona jedna je od prelomnih tačaka zahvaljujući kojima je Sveta alijansa uspela da pobedi Napoleonovu vojsku.
  • 1813. — Prvi put je upotrebljen naziv „Ujka Sem“ za SAD, u uvodniku njujorškog lista „Troj Post“.
  • 1821. — Uspostavljena Republika Velika Kolumbija, na čelu s konkviskatorom Simónom Bolívarom.
  • 1822. — Guverner Brazila, princ Pedro, proglasio je nezavisnost od Portugalije i proglasio se za cara. Portugal je priznao nezavisnost Brazila 1828.
  • 1860. — Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi je sa svojim „crvenokošuljašima“ zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije.
  • 1901. — Potpisan je Pekinški protokol kojim je okončan „Bokserski ustanak“ u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile su evropske sile, Japan i SAD, a Kina je primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu tokom ustanka.
  • 1940. — Bitka za Britaniju: Nemačka avijacija pod komandom Hermana Geringa počela je bombardovanje Londona. Prvog dana poginulo je više od 300 ljudi.
  • 1962. — Tajvan je prekinuo diplomatske odnose s Laosom, nakon što je Laos uspostavio diplomatske odnose s Kinom i Severnim Vijetnamom.
  • 1964. — U mestu Sip na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava, uz prisustvo predsednika Jugoslavije i Rumunije Josipa Broza Tita i Georgi Georgiju Deža, postavljen je kamen temeljac na gradilištu hidroelektrane Đerdap.
  • 1975. — Završeno je preseljavanje Turaka na Kipru. Pod nadzorom UN, oko 9.000 ljudi prebačeno je sa juga na sever zemlje.
  • 1986. — Biskup Dezmond Tutu postao je nadbiskup Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.
  • 1990. — Kao odgovor na reviziju Ustava Srbije 1989. kojom je značajno smanjena autonomna vlast u pokrajinama Vojvodini i Kosovu, 144 albanska delegata Skupštine Kosova proglasili su u Kačaniku Ustav Republike Kosovo.
  • 1990. — Počinje šahovski turnir u Tilburgu, Holandija.
  • 1991. — U Hagu je počela sa radom Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu konferencije učestvovali su svi članovi Predsedništva SFR Jugoslavije, predsednik savezne vlade i šestorica predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio je lord Karington.
  • 1994. — U komandi američke vojske u Berlinu poslednji put je spuštena američka zastava, čime je, nakon skoro pola veka, formalno okončano američko vojno prisustvo u Berlinu.
  • 1999. — U zemljotresu u blizini Atine, jednom od najjačih u Grčkoj u poslednjih preko 40 godina, poginulo je 101 lice.
  • 2001. — U nigerijskom gradu Džos izbili su hrišćansko-muslimanski sukobi tokom kojih su zapaljene crkve i džamije. Prema podacima Crvenog krsta, za nepunih nedelju dana nasilja, ubijeno je najmanje 500 ljudi, a stotine povređeno.
  • 2006 U eksploziji u rudniku uglja u istočnom indijskom distriktu Dhanbad 54 rudara izgubilo živote.

.


Rođenja

.

Smrti

.

Praznici

.


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar