Alsace

Izvor: Wikipedia
Elzas
Alsace
Položaj Elzasa u Francuskoj
Departmani Bas-Rhin (67)
Haut-Rhin (68)
Prefektura Strasbourg
Ukupno stanovnika 1 794 000 stanovnika
(2004)
Gustoća 217 stanovnika/km²
Površina 8 280 km²
Broj okruga 13
Broj kantona 75
Broj općina 903
Predsjednik regionalnog vijeća Philippe Richert
(UMP) (2010-)

Elzas (fra. Alsace; nje. Elsass) je pokrajina Francuske koja sadrži dva departmana: Bas-Rhin na sjeveru i Haut-Rhin na jugu. Glavno mjesto je Strasbourg koji je ujedno i najveći grad. Elzas je u početku bio dio Svetog Rimskog Carstva (njemački: Heiliges Römisches Reich, latinski: Sacrum Romanum Imperium) i postupno je prešao pod francusku vlast, da bi u 17. stoljeću postao pokrajina Francuske. Pokrajina se nalazi na krajnjem istoku Francuske i graniči sa Njemačkom i Švicarskom.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Planine Vosges i dolina d'Alsace

Elzas pokriva površinu od 8280 km² što ga čini najmanjom pokrajinom u kontinentalnoj Francuskoj. Teritorij je 190 km dugačak i 50 km širok i čini 1,5 % površine Francuske. Na istoku pokrajine se nalazi rijeka Rajna, a na zapadu planine Vosges. Pokrajina na sjeveru i istoku graniči s Njemačkom, a na jugu sa Švicarskom. Na jugozapadu graniči s pokrajinom Franche-Comté i s pokrajinom Lorraine na zapadu. Krajolik je većinom šumski, a i nekoliko dolina se nalazi u pokrajini. Najviša točka pokrajine je Grand Ballon 1424 m (bivši ballon de Guebwiller), koji se nalazi u departmanu Haut-Rhin. Elzas ima polukontinentalnu klimu s hladnim i suhim zimama i vrućim ljetima. Grad Colmar je najsuši grad u Francuskoj s godišnjim padalinama od 550 mm.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Elzaške poštanske marke za vrijeme nacističke okupacije

U davna vremena Elzas su nastanjivala nomadska plemena, da bi se 1500 pr. Kr. na to područje počeli doseljavati Kelti. 58 god. pne. Rimljani su napali Kelte i Elzas pretvorili u centar vinske kulture. Na tom su području Rimljani podigli brojne utvrde i vojne kampove. Padom Rimskog Carstva područje Elzasa su preuzeli prvo Alamani, pa od 5 stoljeća nadalje Franci. S vremenom Elzas je postao dio Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda i bio je pod upravom Habsburgovaca. 1336. i 1339. bili su veliki progoni Židova, koje su krivili za kugu, lošu žetvu i jake zime. Veći dio Elzasa je ustupljen Francuskoj 1648. na kraju Tridesetogodišnjeg rata. Elzas i Lorraine su ustupljeni Njemačkom Carstvu poslije Francusko-Pruskog rata. Elzas je ostao dio Njemačke do kraja Prvog Svjetskog rata kada je vraćen Francuskoj Ugovorom u Versaillesu. Poslije Prvog Svjetskog rata, regionalna vlada Alsace-Lorraine je proglasila neоvisnost, da bi tjedan dana poslije Francuzi aneksirali oblast. Pokrajina je ponovno pripojena Njemačkoj 1940, za vrijeme Drugog Svjetskog rata. 1944. Francuska je ponovno aneksirala pokrajinu, 23. studenog 1944. trupe generala Leclerca su oslobodile Strasbourg.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo Elzasa će narasti od 12.9% do 19.5% između 1999. i 2030. godine. Sa gustoćom od 209/km² Elzas je treća najnaseljenija pokrajina kontinentalne Francuske. Stanovništvo je većinom germanskog porijekla.

Ekonomija[uredi - уреди | uredi izvor]

Tramvaj u Strasbourgu, na trgu Broglie

Sa BDP-om od 24,804 € po stanovniku,ovo je druga najbogatija regija u Francuskoj. Veći BDP pd Elzasa ima samo Île-de-France. 68% radnih mjesta otpada na usluge,a 25% na industriju, što pokrajinu čini najindustrijski razvijenijom regijom u Francuskoj.

Poznati Elzašani[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]