Prijeđi na sadržaj

Kladanj

Izvor: Wikipedija
Kladanj
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Tuzlanski
Sjedište Kladanj
Načelnik ?
Površina 325 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

16.070 (1991.)
49.3/km²

Kladanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskom kantonu Federacije BiH.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače,u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je u Tuzlanskom Kantonu (http://www.tk.kim.ba Arhivirano 2006-08-08 na Wayback Machine-u), na njegovom jugu tačnije. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja-Tuzla-Sarajevo, na 52 km od Tuzle i 76 km od Sarajeva. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.028 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.

Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 14.015
Muslimani 9.300 (66,35%)
Srbi 4.487 (32,01%)
Hrvati 66 (0,01%)
Jugoslaveni 63 (0,44%)
ostali 99 (0,73%)

Naseljena mjesta su:

Brateljevići, Brdijelji, Brezici, Brgule, Brlošci, Brloški potok (Brloški Potok), Buševo, Crijevčići, Dole, Gojakovići, Gojsalići, Goletići, Jelačići, Jošje, Kladanj, Konjevići, Kovačići, Krivajevići, Krševi, Lupoglavo, Majdan, Mala Kula, Matijevići, Mladovo, Noćajevići, Obrćevac, Olovci, Pauč, Pelemiši, Pepići, Plahovići, Prijanovići, Prijevor, Ravne, Rujići, Starić, Stupari - Centar, Stupari - Novo Naselje, Stupari - Selo, Suljići, Tabine njive, Tarevo, Tuholj, Velika Luka, Vitalj, Vranovići, Vučinići i Zagrađe.

Uprava

[uredi | uredi kod]

Historija

[uredi | uredi kod]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Nositelj razvoja je drvna industrija "Sokolina", koja uz živinički "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija šuma počelo je još u austrougarskom periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni tekstila i proizvodnja magnezita. Područje Kladnja ima povoljne uslove za zimski turizam, za lov na krupnu divljač i za ribolov. Kladanj je čuven i po mineralnoj vodi. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikal, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.

Poznati ljudi

[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Osim ostataka rimskog puta u Tuholju i srednjovjekovnog plemićkog grada Gojsalića, poznatijeg kao Gradina, te velikog broja dobro očuvanih stećaka, drugih materijalnih ostataka iz srednjeg vijeka nema. Na 53 lokaliteta nalazi se 436 stećaka, među kojima je 46 u obliku sanduka i sjemenjaka koji su od izuzetne kulturno-historijske vrijednosti.

U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži-Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Osim Kuršumlije i Đurđi-hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali-pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova. Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova.

Među dobrima prirodnog naslijeđa najznačajniji su: jezero pod Konjuhom (Gorsko oko), pećina u Brateljevićima (Djevojačka pećina), Bebravska pećina i pećina Kućara u Goletićima i kanjon rijeke Ujče. Brateljevićka pećina je predislamsko kultno mjesto, koje su naši preci pretvorili u najznačajnije dovište na ovim prostorima. Ova pećina ima arheološku vrijednost. Skoro izvedeno istraživanje ove pećine otkrilo je pećinske crteže za koje se pretpostavlja da potiču iz antičkog doba. Dovište u Brateljevićima poznatije je kao dovište kod Djevojačke pećine, nije nikakvo svetište. Naime, Brateljevićka dova spada u red takozvanih aliđunskih kišnih dova na ovim prostorima, a po svome značaju, specifičnostima i masovnosti ubraja se u red velikih dovišta, od koje je posječenija jedino Ajvatovica u Pruscu. Brateljevićko dovište je specifično i po tome što je vezano za pećinu, a islam ne prihvata kult pećine, pa ga s razlogom svrstavamo u predislamski period.

Jedna od znamenitosti je i Titova pećina Plahovići.

Grad Kladanj je u socijalizmu bio poznat i po brojnim mineralnim vrelima i vodama kojima su pripisivana ljekovita svojstva. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. "muška voda", kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Kultura

[uredi | uredi kod]

Sport

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]