Magnezit

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Magnezit

Magnezit je mineralna ruda magnezijuma iz grupe karbonata, naziva se i magnezijum karbonat a njegova hemijska formula je MgCO3.

Naziv je dobio po oblasti Magnezija u Tesaliji (Grčka), gde je prvi put otkriven.

Opis[uredi | uredi kod]

U prirodi se može naći u: beloj, žutoj i plavoj boji. Javlja se u vidu kristalnih i kriptokristalastih agregata, u prirodi je skoro uvek praćen promenljivim udelom različitih primesa (FeCO3, CaCO3, MnCO3, Al2O3, SiO2 i dr.).

Rastvoren u kiselinama magnezit reaguje bez ključanja, za razliku od ostalih kalcita.

Nalazišta[uredi | uredi kod]

Najznačajnija nalazišta magnezita nalaze se u: Austriji (Štajerska), Češkoj, Poljskoj (Šleziji), Grčkoj (Evija), SAD, Rusiji (Sibir Irkutsk), Njemačkoj i Italiji.

Primena[uredi | uredi kod]

Magnezit se koristi za proizvodnju vatrostalnih i magnezijumskih veziva u hemijskoj industriji. Koristi se i za proizvodnju vatrostalnih blokova za gradnju.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]