19. 7.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 19. jul)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.

19. jul/juli/srpanj (19. 7.) je 200. dan godine po gregorijanskom kalendaru (201. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 165 dana.

Događaji[uredi | uredi kod]

  • 1545. — Brod „Meri Rouz“, ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII, potonuo je u kanalu Solent izmedju obale južne Engleske i Otoka Wight . Život je izgubilo više od 700 ljudi.
  • 1553. — Meri Tjudor proglašena je za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Krvava Meri i Katolkinja Meri. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (1558), svoje poslednje uporište u Francuskoj.
  • 1870. — Francuski car Napoleon III objavio je rat Pruskoj, koji je imao teške posledice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpela je težak poraz u bici kod Sedana (2. 9.), car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.
  • 1877. — Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobedio je engleski teniser Spenser Gor.
  • 1883. — Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pesnika Branka Radičevića, nakon što su, 30 godina posle njegove smrti, preneti iz Beča.
  • 1900. — Otvorena je pariska podzemna železnica (metro).
  • 1937. — U Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata ("krvava litija") koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata izmedju Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.
  • 1941. — Britanski premijer Vinston Čerčil počeo je kampanju pod nazivom „V za pobedu“ (V for Victory) u Drugom svetskom ratu.
  • 1943. — U nameri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.
  • 1956. — Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta - Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser, potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.
  • 1974. — Španski diktator Fransisko Franko zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975, posle Frankove smrti, postao kralj Španije.
  • 1980. — U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Avganistan.
  • 1989. — Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojčeha Jaruzelskog za predsednika Poljske.
  • 1994. — Narodna Skupština Republike Srpske odbila je Plan teritorijalnog razgraničenja u Bosni koji je početkom meseca Kontakt grupa ponudila zaraćenim stranama. SR Jugoslavija, od koje se očekivalo da utiče na bosanske Srbe da prihvate predloženi plan, kažnjena je pooštravanjem međunarodnih sankcija, a u Bosni je nastavljen rat.
  • 1996. — Na zahtev međunarodnih predstavnika u posleratnoj Bosni predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić podneo je ostavku na sve javne funkcije.
  • 1997. — Irska republikanska armija objavila primirje u svojoj 28-godišnjoj kampanji protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj.
  • 2000. — Rusija je predstavila svetskom tržištu novo protivtenkovsko oružje montirano na prikolici kros-kantri motocikla.
  • 2001. — Britanski političar i pisac Džefri Arčer osuđen je na četiri godine zatvora za krivokletstvo i zloupotrebu pravde.

.

Rođenja[uredi | uredi kod]

.2007.-ALEKSANDRA MIKOVIC ZANA

Smrti[uredi | uredi kod]

Blagdani[uredi | uredi kod]

.

Praznici i dani sećanja[uredi | uredi kod]

.


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar