Firenca

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Firenza)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Firenca
Comune di Firenca
Panorama Firence
Panorama Firence
Panorama Firence
Zastava Firence
Zastava
Grb Firence
Grb
Koordinate: 43°46′N 11°15′E / 43.767°N 11.250°E / 43.767; 11.250
Država  Italija
Regija Toskana
Metropolitanski grad Firenca (FI)
Frazioni Brozzi, Galluzzo, La Lastra, Le Piagge, Peretola, Ponte a Greve, Ponte a Ema Quaracchi, Rovezzano, Serpiolle Settignano, Trespiano
Vlast
 - Gradonačelnik Dario Nardella (PD)
Površina
 - Ukupna 102,41 km²
Visina 50 m
Stanovništvo (30. 11. 2009)
 - Grad 370.702[1]
 - Gustoća 3619,78 km²
Poštanski broj 50121-50145
Pozivni broj 055
Službene stranice
www.comune.firenze
Karta
Firenca na mapi Italije
Firenca
Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskane u Italiji. Grad leži na rijeci Arnu i najpoznatiji je po svojoj srednjovjekovnoj historiji grada-države Firence, u vrijeme kada je bila središte trgovine i financija te jedan od najbogatijih gradova u Evropi, a naročito kao kolijevka talijanske renesanse, o čemu svjedoče brojni gradski spomenici. Godine 1982., UNESCO je uvrstio stari historijski centar na popis svjetske baštine. Svojom arhitekturom, ali i muzejima (Pitti, Uffizi), vrtovima, obrazovanjem, muzikom, kuhinjom, modom i dr., Firenca svake godine privlači oko milijun turista.

Zbog svoje kulturne važnosti, Firencu nazivaju "talijanska Atena". U njoj su živjele mnoge poznate ličnosti kao što su: Dante Alighieri, Giovanni Boccaccio, Donatello, Virginia Oldoini, porodica Medici, Botticelli, Niccolò Machiavelli, Leonardo da Vinci, Filippo Brunelleschi, Michelangelo, Galileo Galilei i drugi.

Historija[uredi | uredi kod]

Drvena maketa rimske Florentine iz 1. vijeka pne.
Spaljivanje heretika Savonarole 1498. god.

Rimski veterani Julija Cezara su 59. pne. osnovali koloniju Florentia koja je u 4. vijeku postala biskupija. Nakon tog nad Firencom vladaju: Bizant, Ostrogoti, Langobardi i Franci, i u to vrijeme je stanovništvo palo na samo 1000 stanovnika.

Ponovno oživljavanje grada započelo je u 10. vijeku, da bi 1115. godine Firenca postala autonomnom komunom. U 13. vijeku Firenca se našla između zaraćenih stranaka Gibelina (potpomognuti od strane careva Svetog Rimskog Carstva) i pro-papinskih Gvelfa. Proizvodnjom vune i svile grad se jako bogati. Godine 1252. uvedena je nova novčana valuta - Florin, koji je visoko kotirao u Evropi. Grad je brzo rastao: 1340. godine broji oko 80,000 stanovnika (od kojih je 25,000 radilo u proizvodnji tekstila), no nakon epidemije Crne smrti, taj broj ponovno opada. U 14. vijeku Firencom uglavnom vlada familija Albizi, kojima su najveći rivali bili porodica Medici. U prvim dekadama 15. vijeka porodica Medici već potajno vlada gradom, potpomognuti moćnim novopridošlicama u grad. Premda je familijarno bogatstvo stekao njegov otac Giovanni di Bicci de' Medici, prvi član porodice koji se aktivno bavio politikom bio je Cosimo de' Medici (Cosimo "il Vecchio"). U 15. vijeku u Firenci djeluju prvi renesansni umjetnici kao što su: Filippo Brunelleschi, Masaccio, Lorenzo Ghiberti, Donatello, Alberti, i mnogi drugi. Moć porodice Medici raste nakon što su postali bankari papama. Cosima nasljeđuje njegov sin Piero di Cosimo de' Medici, kojeg je 1469. godine nasljedio Lorenzo Veličanstveni, veliki mecena umjetnika kao što su Leonardo da Vinci, Botticelli i Michelangelo. Nakon njegove smrti (1492.), i izgnanstva njegova sina Piera (1494.) nakratko se obnavlja republikanska uprava, a obitelj Medici se vraća u Firencu 1512. godine. Godine 1537. Cosimo I. de' Medici postaje prvi firentinski vojvoda (od 1569. veliki vojvoda Toskane), čime obitelj Medici službeno uspostavlja vlast nad Firencom sve do aneksije Toskane Austrijskoj kruni 1737. godine. Austrijska uprava se konstantno bori protiv utjecaja Francuske i kraljevstva Sardinija-Piemont, do 1859. godine kada Toskana postaje dijelom Talijanskog Kraljevstva. Od 1865. do 1870. godine Firenca je bila glavni grad Kraljevine Italije.

U 19. st. broj stanovnika se udvostručio, da bi se zahvaljujući porastu turizma, trgovine i bankarstva taj broj utrostručio tijekom 20. stoljeća. Tijekom Drugog svjetskog rata grad je bio pod njemačkom okupacijom (1943.-1944.), da bi nakon oslobođenja izvan grada bili pokopani mnogi saveznički vojnici. U studenom 1966. godine rijeka Arno je poplavila cijeli donji grad, pri čemu su stradala mnoga umjetnička djela.

Godine 1982. povijesno središte grada je upisano na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, a 1986. godine Firenca je bila europski glavni grad kulture.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Firentinska katedrala
Historijsko središte Firence
Svjetska baštinaUNESCO
 Italija
Registriran:1982. (8. zasjedanje)
Vrsta:kulturno dobro
Mjerilo:i, ii, iii, iv, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Ponte Vecchio
Piazza della Signoria kojom dominira Palazzo Vecchio

Firenca, koja je poznata po svojoj umjetnosti i arhitekturi, te po tome da su u njoj živjeli i radili mnogi europski majstori, ima ogroman broj poznatih i vrijednih spomenika:

Vjerske građevine[uredi | uredi kod]

Svjetovne građevine[uredi | uredi kod]

  • Jedan od mostova preko rijeke Arna se ističe kao jedinstven, Ponte Vecchio (Stari Most) iz 14. st. (na mjestu starijeg etruščanskog mosta), čija je najmarkantnija osobina mnoštvo trgovina izgrađen ih na rubovima i potpomognuti štulama. Najstariji primjer mosta na segmentnim lukovima (manjih od polukruga) čija je stabilnost pojačana dodatnim teretom na stubovima uronjenima douboko u korito rijeke. Most nosi Vasarijev povišeni hodnik koji povezuje palaču Uffizi s rezidencijom Medicija (Palazzo Pitti). To je jedini most u gradu koji je preživio Drugi svjetski rat netaknut.
  • Galerija Uffizi, jedan od najljepših umjetničkih muzeja na svijetu, utemeljen na velikoj ostavštini posljednjeg člana obitelji Medici.
  • Uffizi se nalazi na uglu trga Piazza della Signoria, trga u središtu Firence koji je bio od presudne važnosti za građanski život i vlast stoljećima. Na trgu se nalazi "Neptunova fontana" (Bartolomeo Ammanati) izgrađena od 1563.-1565., koja još uvijek radi na stari rimski vodovod. Na trgu je i palača Signoria u kojoj zasjeda gradsko vijeće, i Loggia dei Lanzi u kojoj su se održavale javne ceremonije republikanske vlade. Na trgu se nalaze i brojne skulpture slavnih kipara kao što su Michelangelo (David), Giambologna, Ammannati i Cellini (Perzej s glavom Meduze), iako su neki originali zamijenjeni kopijama kako bi se sačuvali.
  • Trgom dominira toranj Palazzo Vecchio, stare srednjovjekovne gradske vijećnice.
  • Ostale vrijedne palače su: renesansna palača Medici Riccardi (Michelozzo di Bartolomeo), Palazzo Strozzi, Palazzo Rucellai (Leon Battista Alberti), Palazzo Davanzati i neoklasicistička Palazzo Borghese.

Muzeji[uredi | uredi kod]

Michelangelov David u Muzeju Akademije

Pored Galerije Uffizi, Firenca ima i druge muzeje svjetske klase kao što je Bargello koji čuva mnoga neprocjenjiva djela kipara kao što su Donatello, Michelangelo i Giambologna. Muzej Akademije (Accademia del dell'Arte Disegno ili jednostavno Accademia) u čijoj zbirci se ističe Michelangelov David i njegovi nedovršeni Robovi za grobnicu pape Julija II. Preko Arna je ogromna palača obitelji Medici, Pitti, koja sadrži dio privatne zbirke obitelji Medici; osim nje, galerija palače sadrži mnoge renesansne slike, uključujući i nekoliko djela Rafaela i Tiziana, te veliku zbirku nošnji, svečanih kolica, srebrnine, porculana i galeriju umjetničkih djela osamnaestog stoljeća. Uz palaču su Boboli vrtovi, savršeno uređeni i s mnogo zanimljivih skulptura.

U Firenci se nalaze i prirodoslovni muzej (Museo di Storia Naturale) koji je dio firentinskog sveučilišta, kao i Insitut za povijest znanosti (Istituto e Museo di Storia della Scienza, skr. IMSS), te Museo dell' Opificio delle Pietre Dure i Nacionalni arheološki muzej (Museo archeologico nazionale di Firenze).

Panorama Firence
Panorama Firence


Sport[uredi | uredi kod]

Stadion Artemio Franchi (arhitekt Pier Luigi Nervi)

Najslavniji firentinski klub je ACF Fiorentina, koja igra u Serie A, prvoj nogometnoj ligi Italije. Njegov stadion je Stadio Artemio Franchi, a u gradu se nalazi i trening kamp talijanske reprezentacije, Coverciano, i tehnički odjel talijanskog nogometnog saveza.

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]