Isfahan
| Isfahan Esfahan |
|
| Drevna imena: Spadana, Spahan, Sepahan, Espahan | |
| Trg Naghsh-i Jahan, Isfahan | |
| Nadimak: Nesfe Jahan (Polovica svijeta) | |
| Koordinate: | |
|---|---|
| Zemlja | |
| Provincija | Isfahan |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Morteza Saqaeian Nejad |
| Površina | |
| - Total | 106,179 km² (40,995.9 sq mi) |
| Nadmorska visina | 1,590 m (5,217 ft) |
| Stanovništvo (2006) | |
| - Total | 1,583.609 |
| - Rang prema stanovništvu u Iranu | 3. |
| Podaci prema popisu iz 2006. godine[1] | |
| Vremenska zona | IRST (UTC+3:30) |
| - Ljetna (DST) | 21. mart - 20. septembar (?) (UTC+4:30) |
| Website: http://www.Isfahan.ir | |
Isfahan (perzijski: اصفهان), je smješten 370 km južno od Teherana, glavni je grad provincije Isfahan i treći je grad po veličini u Iranu, poslije Teherana i Mešeda. U Isfahanu živi cc. 1,573,378 ljudi (procjena iz 2006.).
Naghsh-e Jahan Trg u Isfahanu je pod zaštitom UNESCO-a kao "Svjetska kulturna baština". Grad je takođe poznat po velikom broju dragulja islamske arhitekture iz perioda od 11. do 19. stoljeća.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Geografija
Grad leži u zelenoj dolini Zayandeh Rud, u podnožju planinskog vijenca Zagros. Isfahan uživa umjerenu klimu i redovite smjene godišnjih doba uz ugodne sjeverne vjetrove tokom cijele godine. Nalazi se na visini od 1590 metara iznad nivoa mora i godišnje prima u prosjeku 350 mm kiše.
Južni i zapadni prilazi Isfahanu su planinski, a sa sjevera i istoka je oivičen plodnim dolinama.
Jedno vrijeme Isfahan je bio najveći grad na svijetu. Zlatno doba mu je trajalo od 1050. do 1722., a posebno u 16. stoljeću za vrijeme safavidske dinastije kada je postao glavni grad Perzijskog carstva po drugi put. Čak i danas, Isfahan je zadržao dio stare slave. Poznat je po islamskoj arhitekturi, širokim bulevarima, mostovima, palačama i džamijama. Postoji poslovica koja kaze da je "Isfahan - pola svijeta" (perzijski: Esfahān nesf-e jahān ast)
[uredi - уреди] Od Elamita do arapskog osvajanja
Isfahan je u prošlosti bio dio Elamitske imperije. Pod imenom Aspandana postao je jedan od najvažnijih gradova za vrijeme Medejske dinastije, kada su se naselili iranski Medejci. Kasnije je provincija postala dijelom Achaemenidske imperije, a nakon oslobođenja Irana od makedonske okupacije od strane Arsakidske dinastije, dijelom Prtijanskog carstva. Isfahan je bio centar i prijestolnica velike provincije kojom su vladali arsakidski guverneri. Za vrijeme Sasanidske imperije Isfahanom su vladali "Espoohranci" tj. članovi sedam uglednih iranskih porodica. U okolini Isfahana je živio veliki broj krščana i Jevreja. Grad su zauzeli Arapi poslije konačne pobjede nad Perzijom.
[uredi - уреди] Islamsko doba
Isfahan, kao i svi drugi iranski gradovi, pao je u ruke Arapima za vrijeme Abasidske dinastije. U 10. stoljeću, pod dinastijom Buwayhid, grad je povratio svoj utjecaj. Malik Shah I je izabrao Isfahan za glavni grad i podario mu jos jedno zlatno doba. U to vrijeme, Isfahan je postao najvažniji i najveći grad na svijetu. Čuveni Avicena je živio i radio u njemu u 11. stoljeću.
Grad su razorili Mongoli u 13 st. a ponovo ga je opustošio Timur 1387. godine. Međutim, zbog svog povoljnog geografskog položaja Isfahan je ponovo izgradila Safavidska dinastija.
Zlatno doba Isfahana počelo je u 16. st. pod Abbasom I (1587-1629), koji ga je imenovao glavnim gradom Safavidskog carstva. Za vrijeme šaha Abbasa, koji je ujedninio Peziju, Isfahan je dosegao svoj vrhunac. Grad je imao parkove, biblioteke i džamije. Europski posjetioci su bili oduševljeni jer tako nešto nisu mogli vidjeti u svojim zemljama. Zabilježeno je da je grad imao cc. milion stanovnika; 163 džamije, 48 škola, 1801 radnji i 263 javna kupatila.
U 1722., grad su osvojili Afganistanci poslije duge opsade koja je Isfahan ostavila u ruševinama.
[uredi - уреди] Arhitektura
Arhitektura Isfahana je spoj osam različitih formi. Da bi cijenili vještinu isfahanskih arhitekata, potrebno je razumjeti fundamentalne koncepte perzijske arhitekture: vrt, trg, predvorje, kapiju, kupolu, natkrivenu kupolu i minaret koji kao pojedinačni elementi tvore jednu cjelinu.
[uredi - уреди] Historijske znamenitosti
- Trgovi i ulice
- trg Naqsh-e Jahan, poznat i kao "Šahov trg" ili "Imamov trg" - 1602.
- Meydan Kohne (stari trg)
- trg Shahshahan
- bulevar Chaharbagh - 1596.
- bulevar Chaharbagh-e-khajou
- Palače
- Ali Qapu (kraljevksa palača) - rano 17. st.
- Talar Ashraf - 1650.
- Hasht Behesht|Hasht-Behesht (Palača osam rajeva)]] - 1669.
- Chehel Sotoun (Palača četrdeset stubova) - 1647.
- Džamije
[uredi - уреди] Moderni Isfahan
Danas je Isfahan treći grad po veličini u Iranu i proizvođač perzijskih tepiha, tekstila, čelika i umjetnina. U Isfahanu je smješten eksperimentalni nuklearni reaktor i pogoni za proizvodnju nuklearnog goriva.
Gradovi Nadžafabad, Khaneh Isfahan, Homeini-shahr, Šahin-shahr, Zarrin-shahr, and Fulad-e Mobarakeh su praktično predgrađa Isfahana. Grad ima internacionalni aerodrom, a izdradnja metroa se privodi kraju.
Preko 2000 kompanija djeluje u gradu i iskorištavaju njegove ekonomske, socijalne i kulturne potencijale. U Isfahanu se nalazi velika rafinerija nafte i avionska baza. HESA, najnapredniji iranski proizvođač aviona je locirana u blizini grada.
[uredi - уреди] Galerija
-
Znameniti Si-o-se Pol iznad Zayandeh ruda se smatra oličenjem safavidske mostogradnje.
-
Kelisa-e Vank ili Katedrala Vank.
-
Most Khaju noću.
-
Unutrašnji pogled na kupolu Sheikh Lotf Allahove džamije.
[uredi - уреди] Gradovi-pobratimi
Isfahan je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
[uredi - уреди] Izvori
- ↑ Census (from the Statistical Center of Iran, in Persian.)</
- ↑ Isfahan Jame(Congregative) mosque - BackPack - Fotopages.com. Fz-az.fotopages.com. Preuzeto na dan 26. 07. 2009..
- ↑ Isfahan, Beirut named sister cities. MNA. Preuzeto na dan 02. 05. 2007..
- ↑ Barcelona internacional - Ciutats agermanades (Spanish jezik). © 2006-2009 Ajuntament de Barcelona. Preuzeto na dan 13. 07. 2009..
- ↑ Yerevan Municipality - Sister Cities. © 2005-2009 www.yerevan.am. Preuzeto na dan 22. 06. 2009..
- ↑ Sister Cities of Istanbul. Preuzeto na dan 01. 07. 2009..
- ↑ Erdem, Selim Efe. "İstanbul'a 49 kardeş", Radikal, 01. 07. 2009.. Preuzeto na 26. 07. 2009.. (Turkish) “49 sister cities in 2003”
- ↑ Sisterhoods. Isfahan Islamic Council (2005). Arhivirano the original na 19. 12. 2007.. Preuzeto na dan 31. 12. 2007..
- ↑ Saint Petersburg in figures - International and Interregional Ties. Saint Petersburg City Government. Preuzeto na dan 14. 07. 2008..
[uredi - уреди] Eksterni linkovi
- Oficijelne stranice
- ostale stranice
- Fotografije kulturnih znamenitosti
- Fotografije na Iranchamber.com
- Isfahan Cultural Heritage Organization
- Isfahan Enciklopedija Iranica]]