Isfahan

Izvor: Wikipedia
Isfahan
((fa)) اصفهان
Spadana, Spahan, Sepahan,
Espahan, Hispahan, Esfahan
Isfahanske znamenitosti
Isfahanske znamenitosti
Službeni pečat Isfahana
Pečat
Nadimak: Nesfe Džahan („Pola svijeta”)
Koordinate: 32°41′N 51°41′E / 32.683, 51.683
Država  Iran
Pokrajina Isfahanska pokrajina
Okrug Isfahanski okrug
Vlast
 - Gradonačelnik Morteza Sakaeijan-Nedžad
Površina
 - Ukupna 106,179 km²
Visina 1590 m
Stanovništvo (2006.)
 - Urbano područje 1,583.609[1]
Vremenska zona IRST (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)
Službena stranica www.isfahan.ir
Karta
Plan grada Isfahana

Plan grada Isfahana
Isfahan na karti Iran
Isfahan
Isfahan
Isfahan na karti Irana

Isfahan (perz. اصفهان) je grad u centralnom Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine. Nalazi se oko 370 km južno od glavnoga grada Teherana, na rubu planinskog masiva Zagros odnosno u dolini rijeke Zajande-Rud. Grad prema popisu stanovništva iz 2006. godine broji 1,583.609 stanovnika[1] (najviše nakon Teherana i Mašhada), a šire gradsko područje oko dva milijuna što ga čini drugom aglomeracijom po veličini u državi. Isfahan je osnovan u starom vijeku, tijekom srednjeg bio je među najvećim u svijetu, a od novog vijeka bio je prijestolnicom safavidskog Irana. Grad obiluje velikim brojem dragulja iranske arhitekture među kojima su najpoznatiji Trg Nakš-e Džahan i Saborna džamija (oboje na listi svjetske baštine UNESCO-a), te riječni mostovi.

Geografija[uredi - уреди]

Glavni članak: Geografija Irana

Grad leži u zelenoj dolini Zajande-Rud, u podnožju planinskog masiva Zagros. Isfahan uživa umjerenu klimu i redovite smjene godišnjih doba uz ugodne sjeverne vjetrove tokom cijele godine. Nalazi se na visini od 1590 metara iznad razine mora i godišnje prima u prosjeku 122,8 mm kiše. Južni i zapadni prilazi Isfahanu su planinski, a sa sjevera i istoka je okružen plodnim dolinama.

Historija[uredi - уреди]

Glavni članak: Historija Irana

Jedno vrijeme Isfahan je bio najveći grad na svijetu. Zlatno doba mu je trajalo od 1050. do 1722., a posebno u 16. vijeku za vrijeme safavidske dinastije kada je postao glavni grad Perzijskog carstva po drugi put. Čak i danas, Isfahan je zadržao dio stare slave. Poznat je po islamskoj arhitekturi, širokim bulevarima, mostovima, palačama i džamijama. Postoji poslovica koja kaze da je "Isfahan - pola svijeta" (perzijski: Isfahān nesf-e džahān ast)

Stari vijek[uredi - уреди]

Isfahan je u prošlosti bio dio Elama. Pod imenom Aspandana postao je jedan od najvažnijih gradova za vrijeme medijske dinastije, kada su se naselili iranski Medijci. Kasnije su ovi krajevi postali dijelom Ahemenidske Monarhije, a nakon oslobođenja Irana od makedonske okupacije od strane arsakidske dinastije, dijelom Partske Monarhije. Isfahan je bio centar i prijestolnica velike provincije kojom su vladali arsakidski guverneri. Za vrijeme sasanidske vlasti Isfahanom su vladali Ispuhranci tj. članovi sedam uglednih iranskih porodica. U Isfahanu je živio veliki broj kršćana i Židova.

Srednji vijek[uredi - уреди]

Isfahan, kao i svi drugi iranski gradovi, pao je u ruke Arapima za vrijeme abasidske dinastije. U 10. vijeku, pod dinastijom Bujida, grad je povratio svoj utjecaj. Malik-šah I je izabrao Isfahan za glavni grad i podario mu još jedno zlatno doba. U to vrijeme, Isfahan je postao najvažniji i najveći grad na svijetu. Čuveni Avicena je živio i radio u njemu u 11. vijeku.

Grad su razorili Mongoli u 13. svijetu, a ponovo ga je opustošio Timur 1387. godine. Međutim, zbog svog povoljnog geografskog položaja Isfahan je ponovo izgradila safavidska dinastija.

Novi vijek[uredi - уреди]

Zlatno doba Isfahana počelo je u 16. vijeku pod Abasom I (1587. - 1629.), koji ga je imenovao glavnim gradom Safavidske Monarhije. Za vrijeme šaha Abasa, koji je ujedninio Iran, Isfahan je dosegao svoj vrhunac. Grad je imao parkove, biblioteke i džamije. Evropski posjetioci su bili oduševljeni jer tako nešto nisu mogli vidjeti u svojim zemljama. Zabilježeno je da je grad imao oko milijun stanovnika, ne samo iranskih šijita, već i velik broj armenskih kršćana, Gruza i Židova. U Isfahanu je tada bilo 163 džamija, 48 škola, 1801 radnji i 263 javna kupatila.

Upravo iz razdoblja vladavine Safavida (16. i 17. vijek) potječe većina impresivnih džamija koje spadaju među najznačajnije u Iranu, a mnoge su uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Na tom se popisu nalazi i veličanstveni Nakš-e Džahan (dosl. Slika svijeta), građen između 1590. i 1595. godine. Sa svojom površinom od gotovo 9,0 hektara spada među najveće trgove na svijetu.

Godine 1722. Isfahan osvajaju paštunski Hotakiji, čime započinje postupni pad političkog značenja ovog grada. Tako Isfahan gubi status prijestolnice, a glavni grad postaje Mašhad, kasnije Širaz odnosno Teheran.

Arhitektura[uredi - уреди]

Arhitektura Isfahana je spoj osam različitih formi. Da bi cijenili vještinu isfahanskih arhitekata, potrebno je razumjeti fundamentalne koncepte perzijske arhitekture: vrt, trg, predvorje, kapiju, kupolu, natkrivenu kupolu i minaret koji kao pojedinačni elementi tvore jednu cjelinu.

Historijske znamenitosti[uredi - уреди]

Trgovi i ulice
  • Trg Nakš-e Džahan, poznat i kao Šahov trg ili Imamov trg - 1602.
  • Mejdan Kohne (Stari trg)
  • Bulevar Čaharbah - 1596.
  • Bulevar Čaharbah-e Hadžu
Palače
Džamije

Moderni Isfahan[uredi - уреди]

Danas je Isfahan treći grad po veličini u Iranu i proizvođač perzijskih tepiha, tekstila, čelika i umjetnina. U Isfahanu je smješten eksperimentalni nuklearni reaktor i pogoni za proizvodnju nuklearnog goriva.

Gradovi Nadžafabad, Hane-Isfahan, Homeinišaher, Šahinšaher, Zarinšaher i Fuladšaher su praktično predgrađa Isfahana. Grad ima internacionalni aerodrom, a izdradnja metroa se privodi kraju.

Preko 2000 kompanija djeluje u gradu i iskorištavaju njegove ekonomske, socijalne i kulturne potencijale. U Isfahanu se nalazi velika rafinerija nafte i avionska baza. HESA, najnapredniji iranski proizvođač aviona je locirana u blizini grada.

Galerija[uredi - уреди]

Bratimljeni gradovi[uredi - уреди]

Isfahan je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 ((fa))((en)) Statistical Centre of Iran (2006.). 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Teheran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98494&S=TP. 
  2. "Isfahan Jame(Congregative) mosque - BackPack - Fotopages.com". Fz-az.fotopages.com. http://fz-az.fotopages.com/?entry=942627&back=http://fz-az.fotopages.com/?page=0jame. pristupljeno 26. 07. 2009.. 
  3. "Isfahan, Beirut named sister cities". MNA. http://www.mehrnews.com/en/NewsDetail.aspx?NewsID=392389. pristupljeno 02. 05. 2007.. 
  4. "Barcelona internacional - Ciutats agermanades" (Spanish). © 2006-2009 Ajuntament de Barcelona. http://w3.bcn.es/XMLServeis/XMLHomeLinkPl/0,4022,229724149_257215678_1,00.html. pristupljeno 13. 07. 2009.. 
  5. "Yerevan Municipality - Sister Cities". © 2005-2009 www.yerevan.am. http://yerevan.am/main.php?lang=3&page_id=194. pristupljeno 22. 06. 2009.. 
  6. "Sister Cities of Istanbul". http://www.greatistanbul.com/sister_cities.htm. pristupljeno 01. 07. 2009.. 
  7. Erdem, Selim Efe. "İstanbul'a 49 kardeş", Radikal, 01. 07. 2009., pristupljeno 26. 07. 2009.. (Turkish) “49 sister cities in 2003”
  8. "Sisterhoods". Isfahan Islamic Council. 2005. Arhivirano iz originala 19. 12. 2007.. http://web.archive.org/web/20071219202932/http://www.council.isfahan.ir/EStatic/WFESisterhood.aspx. pristupljeno 31. 12. 2007.. 
  9. "Saint Petersburg in figures - International and Interregional Ties". Saint Petersburg City Government. http://eng.gov.spb.ru/figures/ities. pristupljeno 14. 07. 2008.. 

Vanjske veze[uredi - уреди]

Službene stranice
Kulturne stranice
Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Isfahan
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Isfahan