Tekija

Izvor: Wikipedia
Tekija na vrelu Bune kod Blagaja

Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).

U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. vijeku, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.

Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.

Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju Hadži Sinanova tekija i tekija Nadmlinima u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.

Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389).


Allah-green.svg Nedovršeni članak Tekija koji govori o islamu je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.