Iaşi

Izvor: Wikipedia
Iaşi
Jaši (transliteracija)
Panorama grada
Panorama grada
Grb Iaşija
Grb
Koordinate: 47°9′N 27°35′E / 47.15, 27.583
Država  Rumunjska
Vlast
 - Gradonačelnik Gheorghe Nichita
Površina
 - Ukupna 787.8 km2
Stanovništvo (2007.)
 - Urbano područje 315 214
 - Urbana gustoća 3.357 km2
 - Područje utjecaja 402.786
Službena stranica [www.primaria-iasi.ro
Karta
Iaşi na karti Rumunjska
Iaşi
Iaşi
Položaj Jašija u Rumunjskoj

Iaşi (fonetski Jaši) je drugi grad po veličini u Rumunjskoj i središte rumunjskog dijela historijske pokrajine Moldavije. Jaši je historijski, kulturni, ekonomski i univerzitetski centar istočnog dijela Rumunjske (rumunjske Moldavije).

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Jaši leži u centralnom dijelu Moldavije u nizini okružen brdima s brojnim šumama i vinogradima. I Jaši je kao Rim sagrađen na 7 brežuljaka, i on poput Rima ima rijeku Bahlui (istina puno manju od Tibera) koja ga dijeli na dva dijela. Grad leži udaljen 10 km od rijeke Prut koja formira granicu s državom Moldavijom.

Historija[uredi - уреди]

Jaši se razvio na mjestu gdje je nekada egzistirao rimski grad Jassi (Jassiorum municipium), koji je dobio alanskom plemenu Jassi. Rimski kamen s tim imenom je kod Osijeka pronašao Matija Petar Katančić, ali se ne zna dali se radi o rumunjskom Jašiju, ili nekom drugom rimskom naselju, jer postoji i lokalitet Aquae Iasae kod Varaždinskih Toplica.

Jaši se prvi put spominje u spisu moldavskog vojvode Alexandru cel Buna 1408. godine. Za grad je bila značajna 1564. je sjedište vojvode preseljeno iz Suceave u Jaši, te se otad grad brže razvija kao glavni grad Moldavije. Grad su 1513. poharali Tatari, 1538. Turci, a 1686. Rusi. Unatoč svim nevoljama grad se razvijao kao kulturno i obrazovno središte. U Jašiju je 1792. sklopljen Mirovni ugovor iz Pruta kojim je završen Rusko-turski rat 1787.-1792..

Kad su se Moldavija i Vlaška ujedinile - 1862. i stvorile Rumunjsku. Za glavni grad nove države odabran je Bukurešt, tako da je Jaši izgubio dotadašnju funkciju administrativnog centra. Gubitak se je jače osjetio nakon 2. svj. rata kad je SSSR zauzeo Moldaviju istočno od rijeke Prut. Za vrijeme operacija oslobađanja zemlje od nacističkih snaga 1945., Crvena Armija je u Iaşi-Kišinjevskoj ofenzivi zauzela nakon teških borbi i razaranja.

Stanovništvo i privreda[uredi - уреди]

Jaši je sa 315 214 stanovnika drugi po veličini grad u Rumunjskoj, izrazito nacionalno homogen, čak 98% stanovnika su Rumunji, druga po veličini je mala zajednica Roma kojih ima 1,2% . U gradu je razvijena trgovina i bankarstvo. Danas se jače razvija IT sektor te izrada softwarea.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Jaši je poznat kao vjersko središte i najznačajnije mesto hodočašća na tlu Rumunjske. Ima preko 50 značajnih pravoslavnih crkava. Najpoznatija i najposjećenija je Saborna crkva mitropolije Moldavske, u koju su u 18. vijeku iz Istanbula prenijete relikvije svete Petke. U Jašiju se nalazi najstariji rumunjski teatar i jedan od najstarijih univerziteta. Jaši ima poznati botanički vrt, jedan od najvećih u Rumunjskoj.