Sekularni humanizam

Izvor: Wikipedia
Dio serije filozofskih članaka na temu
Humanizam
(humanističke filozofije)

HumanismSymbol.PNG
Sretno ljudsko biće

Humanizam (svjetonazor)

Međunarodna humanistička
i etička unija (IHEU)

American Humanist Association
Amsterdamska deklaracija
British Humanist Association
National Secular Society

Sekularni humanizam

Council for Secular Humanism
Sekularna humanistička deklaracija

Religijski humanizam

Kršćanski humanizam
Humanistički budizam
Humanistički judaizam

Srodni članci

Etička kultura
Integralni humanizam
Marksistički humanizam
Posthumanizam
Lista humanista

Historija humanizma

Humanizam i renesansa
Humanizam u Njemačkoj
Humanizam u Francuskoj
Humanistički manifest

 p  r  u 

Sekularni humanizam je humanistička filozofija koja promiče razum, etiku i pravdu s posebnim naglaskom na odbacivanje natprirodnog i duhovnog kao izvora morala i odlučivanja.

Izraz se počeo koristiti u 20. vijeku kako bi se razlikovao od religijskog humanizma. Neki sekularni humanisti, pak, odbacuju taj naziv te umjesto toga koriste izraz Humanizam s velikim H.

Kao što i sam naziv sugerira, sekularni humanisti se zalažu za sekularizam, odnosno potpuno odbacivanje religije iz javnog života, ali i pojedinačni moralni kodeks temeljen na sekularnim, odnosno racionalnim principima.

Sekularni humanizam je blizak ateizmu, agnosticizmu i nonteizmu. Smatra se kako svoje ideološke korijene vuče iz pred-sokratovske grčke filozofije, konfucijanstva i Prosvjetiteljstva.

Temelji sekularnog humanizma[uredi - уреди]

Većina sekularnih humanista svoj svjetonazor tumače kroz sljedeće principe:[1]

  • Potreba da se testiraju vjerovanja – Uvjerenje da dogme, ideologije i tradicije, bile one religijske, političke ili društvene, moraju biti odmjerene i testirane od strane svakog pojedinca, a ne jednostavno prihvaćene na osnovu vjere.
  • Razum, dokazi, naučna metoda – Privrženost korištenju kritičkog uma, činjeničnim dokazima i naučnim metodama ispitivanja umjesto vjere i misticizma kada je u pitanju traženje rješenja za ljudske probleme i odgovora na važna ljudska pitanja.
  • Ispunjavanje, rast, kreativnost – Primarna briga mora biti ispunjavanje potreba, rast i kreativnost kako pojedinca tako i čovječanstva uopće.
  • Potraga za istinom – Stalna potraga za objektivnom istinom, uz shvaćanje da svako novo znanje i iskustvo mijenja našu nesavršenu percepciju svijeta.
  • Ovaj život – Briga za ovaj život i nastojanje da ga se učini smislenim kroz bolje shvaćanje samih sebe, svoje historije, intelektualnih i umjetničkih dostignuća, kao i shvaćanja koja se razlikuju od naših.
  • Etika – Potraga za održavim individualnim, društvenim i političkim načelima etičkog ponašanja, prosuđivanih na osnovu njihove mogućnosti da poboljšaju ljudsko blagostanje i pojedinačnu odgovornost.
  • Izgradnja boljeg svijeta – Uvjerenje da se uz pomoć razuma, otvorene razmjene ideja, dobre volje i tolerancije može postići napredak u stvaranju boljeg svijeta za nas i našu djecu.

V. također[uredi - уреди]

Bilješke[uredi - уреди]

  1. "What Is Secular Humanism?". Council for Secular Humanism. http://www.secularhumanism.org/index.php?section=main&page=what.