Kriminal

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kriminal je naziv kojim se opisuju sve djelatnosti kojima se krše političke i moralne norme nekog društva, pogotovo kada je riječ o normama iza kojih stoji zakonska sankcija države.[1][2] Počinitelji kriminalnih radnjih se nazivaju kriminalcima. Termin „kriminal“ nema, u modernom kaznenom pravu,[3][4][5][6] jednostavnu i univerzalno prihvaćenu definiciju,[7] mada su statutorne definicije dostupne za pojedine specifične svrhe. Najpopularnije gledište je da je kriminal kategorija formirana zakonom; drugim rečima, nešto je kriminal ako je deklarisano kao takvo relevantnim i primenljinim zakonom.[7] Jedna od predloženih definicija je da je kriminal ili prestup (ili kriminalni prestup) čin koji je štetan ne samo za osobu ili osobe, nego i za zajednicu, društvo ili državu („javni prestup“). Takvi činovi su zabranjeni i kažnjivi zakonom.[1][8]

Shvatanje da su činovi poput ubistva, silovanja i krađe zabranjeni postoji širom sveta.[9][10] Šta precizno sačinjava kriminalni prekršaj je definisano kaznenim pravom date zemlje. Dok mnoge zemlje imaju katalog kriminala zvani krivični zakon,[11][12] u nekima sa samo opštim pravom ne postoje takvi sveobuhvatni statuti.

Borba protiv kriminala je jedan od glavnih zadataka državnog aparata, a ona se sprovodi kroz njegovo spriječavanje za koje je najčešće zadužena policija, odnosno kažnjavanje počinitelja koje sprovodi pravosuđe.

Nauka koja se bavi proučavanjem kriminala se naziva kriminologija, dok se nauka koja proučava metode borbe protiv kriminala naziva kriminalistika.

Sveukupnost kriminalnih radnji na nekom području se naziva kriminalitet.

Vrste kriminala[uredi - уреди | uredi izvor]

  • sajber kriminal (en: cybercrime), kriminal počinjen uz pomoć kompjutera i interneta, sa ciljem da se ukrade lični identitet neke osobe, ili proda prokrijumčarena roba, ili da se prikrade žrtvama, ili da poremeti nečiji rad uz pomoć štetnih programa
  • delikti poput ubistva ili paljevine
  • otmice, nasilno uzimanje neke osobe, zarobljavanje i odvođenje silom
  • kidnapovanje, nezakoniti akt zarobljavanja i odvođenja osobe, protivno volji te osobe, i njeno držanje u lažnom zarobljeništvu
  • reketiranje (en: racketeering), učestvovanje u reketiranju, koje je nesavjesna i nepoštena praksa, posebno kada uključuje pridobijanje novca kroz prijevaru ili iznuđivanje
  • podmićivanje je praksa nuđenja nečeg, obično novca, osobi, u cilju dobijanja nedozvoljene prednosti
  • krađa, pljačka, otimačina, lopovluk, je uzimanje nečega, od nekoga, na nezakonit način
  • kršenje povjerenja, je krađa nakon što je neko dobio povjerenje od drugog, pa zatiom izvršio nezakonito djelo
  • pronevjera; nezakonito uzimanje sredstava ili imovine koje su povjerene na čuvanje pojedincu, ali u stvari pripadaju nekom drugom
  • prepad, upad; pokušaj od strane špekulanata da prevare investitora
  • haranje, pljačkanje brodova
  • sitne krađe
  • krađe u prodavaonicama
  • pljačkanje radnji i banaka uz zastrašivanje i nasilje
  • oružana pljačka
  • gusarenje (en: hijacking); pljačkanje putnika, vozila u prolazu
  • pljačkanje na putevima
  • piratstvo na moru; preuzimanje kontrole nad brodovima
  • biopiratstvo; krađa biološkog materijala, nezakonito prikupljanje autohtonih biljaka od korporacija koje ih patentiraju za sopstvenu upotrebu
  • prikrivanje prihoda u cilju neplaćanja poreza
  • krađa ovaca i krava
  • ucjena; iznuđivanje novca od strane lopova koji žele objaviti, objelodaniti, odati, otkriti informacije koje mogu diskreditirati osobu koja je žrtva ucjene i time dovesti do gubitka ugleda, i gubljenja povjerenja u nju
  • plaćanje danka za lažnu zaštitu
  • provalništvo; nezakoniti ulazaka na posjed u cilju činjenja nezakonitih djela poput krađe, silovanja i sl.
  • invazija na dom; provala u stambenu jedinicu u vremenu kada su stanari prisutni
  • krivotvorenje, falsifikat; pravljenje ili izmjena predmeta sa namjerom prevare
  • krivotvorenje novca
  • obmana, prijevara, zloupotreba; namjerna varka koja ima za rezultat povrjeđivanje druge osobe
  • krađa identiteta; prikupljanje ličnih podataka osobe, njenih brojeva socijalnog osiguranja, kreditnih kartica, pasoša, bez znanja žrtve i kriminalno korištenje podataka. Potreban je naročit oprez kod davanja povjerljivih podtaka drugom. Poznati su slučajevi kada su pojedinci neoprezno davali svoje podatke osobma koje su se lažno predstavljale u telefonskim pozivima, a ovi su im odavali svoje lične podatke.
  • prijevare uz pomoć pisama
  • prijevare na izborima; su lažna predstavljanja ili mijenjanja rezultata izbora
  • presumirana krivnja, smatranje da je neko kriv samo zbog okolnosti događaja
  • prikrivanje nečijih prava i fer šanse da ih predstavi na suđenju
  • podmuklost, himbenost, lukavost; prikrivanje nečega ili lažno prikazivanje sa zlobnom namjerom da se ošteti drugog
  • prijevara koja proističe iz npr. navođenja nekoga da potpiše lažan ugovor
  • korištenje lažnih dokumenata
  • lažna poslovna "piramida"
  • šibicarenje
  • sakaćenje, teško ozljeđivanje
  • kršenje reda i mira
  • lažno pretendovanje na vlasništvo, lažno predstavljanje i dobijanje vlasništva kao rezultat toga
  • javna nagost, golotinja; nepristojno i napasno izlaganje tijela na javnom mjestu
  • lažno svjedočenje
  • pobuna, zavođenje u cilju svrgavanja vlasti
  • napad, sa ciljem nanošenja povreda
  • opiranje hapšenju
  • huliganstvo
  • seksualni napadi, seksualno zlostavljanje, seksualni kriminal
  • zlostavljanje
  • silovanje
  • silovanje maloljetnica
  • silovanje od strane počinioca poznatog žrtvi ( npr. na dogovorenom sastanku)
  • prostitucija
  • ratni zločin

Kazneno djelo[uredi - уреди | uredi izvor]

Kazneno djelo je takvo ponašanje čovjeka kojim se povređuju vrednote koje predstavljuju temelje društva, bez kojih društvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugrožena njegova sigurnost (tzv. naročito vrijedna pravna dobra).

Materijalni pojam kaznenog djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Za materijalni pojam kaznenog djela potrebna je i određena kvaliteta ljudske radnje. Neke vrijednosti štite se prijetnjom kazne od svih vrsta napada, ali kod mnogih to nije potrebno ako se njihova zaštita postiže u dovoljnoj mjeri u drugim granama prava. Kazna kao odgovor za kazneno djelo najteža je sankcija koju pravo poznaje i zato se smije primjenjivati samo ako se zaštita pravnog dobra ne može postići na drugi, blaži način.

Kaznena djela propisana su kaznenim zakonom.

Formalni pojam kaznenog djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Formalni pojam kaznenog djela obuhvaća pravne pretpostavke kažnjivosti koje su svojstvene svim kaznenim djelima. Da bi neko kazneno dijelo bilo kažnjivo nije dovoljno da se njime ostvare sva obilježja nekog kaznenog djela sadržana u opisu tog kaznenog djela u posebnom djelu kaznenog zakonodavstva nego se moraju ispuniti i određene pretpostavke predviđene u općem djelu kaznenog zakonodavstva (npr. kazneno djelo ubojstva ne postoji ako je osoba usmrćena u slučaju nužne obrane).

Obilježja kaznenog djela kojima se određuje kazneno djelo u formalnom smislu:

  1. radnja (ljudsko ponašanje, tj. posljedica prouzrokovana ljudskom radnjom);
  2. bit kaznenog djela (predviđenost djela u zakonu);
  3. protupravnost;
  4. krivnja;
  5. posebne pretpostavke kažnjivosti;

Vidite još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Crime". Oxford English Dictionary Second Edition on CD-ROM. Oxford: Oxford University Press. 2009. 
  2. Ernest Klein, Klein's Comprehensive Etymological Dictionary of the English Language
  3. Farmer, Lindsay (2000). "Reconstructing the English Codification Debate: The Criminal Law Commissioners, 1833-45". Law and History Review 18 (2). 
  4. Fletcher, George P. (1998). Basic Concepts of Criminal Law. Oxford University Press. ISBN 0-19-512170-8. 
  5. Fletcher, George P. (2000). Rethinking Criminal Law. Oxford University Press. ISBN 0-19-513695-0. 
  6. Gorr, Michael, Sterling Harwood, eds. (1992). Controversies in Criminal Law. Westview Press. 
  7. 7,0 7,1 Farmer, Lindsay: "Crime, definitions of", in Cane and Conoghan (editors), The New Oxford Companion to Law, Oxford University Press, 2008 (ISBN 978-0-19-929054-3), page 263 (Google Books).
  8. Elizabeth A. Martin (2003). Oxford Dictionary of Law (7 izd.). Oxford: Oxford University Press. ISBN 0198607563. 
  9. Easton, Mark (17 June 2010). "What is crime?". BBC News. Pristupljeno 10 June 2013. 
  10. Bakaoukas, Michael. "The conceptualisation of 'Crime' in Classical Greek Antiquity: From the ancient Greek 'crime' (krima) as an intellectual error to the christian 'crime' (crimen) as a moral sin." ERCES ( European and International research group on crime, Social Philosophy and Ethics). 2005. [1]
  11. Glanville Williams, Learning the Law, Eleventh Edition, Stevens, 1982, page 3
  12. Chapter 1 of "Smith and Hogan's Criminal Law" (13th Ed by Ormerod) discusses the various proposed definitions of "crime" in more detail.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Aquinas, Thomas. (1988). On Law, Morality and Politics. 2nd edition. Indianapolis: Hackett Publishing Co. ISBN 0-87220-663-7
  • Attenborough, F. L. (ed. and trans.) (1922). The Laws of the Earliest English Kings. Cambridge: Cambridge University Press. Reprint March 2006. The Lawbook Exchange, Ltd. ISBN 1-58477-583-1
  • Blackstone, William. (1765–1769). Commentaries on the Law of England: A Facsimile of the First Edition of 1765-1769, Vol. 1. (1979). Chicago: The University of Chicago Press. ISBN 0-226-05538-8
  • Blythe, James M. (1992). Ideal Government and the Mixed Constitution in the Middle Ages. Princeton: Princeton University Press. ISBN 0-691-03167-3
  • Cohen, Stanley (1985). Visions of Social Control: Crime, Punishment, and Classification. Polity Press. ISBN 0-7456-0021-2
  • Daube, David. (1969). Roman Law: Linguistic, Social and Philosophical Aspects. Edinburgh: Edinburgh University Press. ISBN 0-85224-051-1
  • Godfrey Rolles Driver & Mills, John C. (1952–1955). The Babylonian Laws. 2 Vols. Oxford: Oxford University Press. ISBN 0-19-825110-6
  • Dworkin, Ronald. (2005). Taking Rights Seriously. Harvard University Press. ISBN 0-674-86711-4
  • Michel Foucault (1975). Discipline and Punish: the Birth of the Prison, New York: Random House.
  • Gagarin, Michael (1989) [1986] Early Greek Law (Reprint izd.) Berkeley: University of California Press ISBN 0-520-06602-2 
  • Garner, Richard. (1987). Law and Society in Classical Athens. London: Palgrave Macmillan. ISBN 0-312-00856-2
  • Garoupa, Nuno & Klerman, Daniel. (2002). "Optimal Law Enforcement with a Rent-Seeking Government". American Law and Economics Review Vol. 4, No. 1. pp116–140.
  • Guterman, Simeon L. (1990). The Principle of the Personality of Law in the Germanic Kingdoms of Western Europe from the Fifth to the Eleventh Century. New York: P. Lang. ISBN 0-8204-0731-3
  • Hart, H.L.A. (1961). The Concept of Law. 2nd revised edition (1997). Oxford: Oxford University Press. ISBN 0-19-876123-6
  • Hart, H.L.A. (1972). Law, Liberty and Morality. Stanford: Stanford University Press. ISBN 0-8047-0154-7
  • Kern, Fritz. (1948). Kingship and Law in the Middle Ages. Reprint edition (1985), Westport, Conn.: Greenwood Press.
  • Kramer, Samuel Noah. (1971). The Sumerians: Their History, Culture, and Character. Chicago: University of Chicago. ISBN 0-226-45238-7
  • Maine, Henry Sumner. (1861). Ancient Law: Its Connection with the Early History of Society, and Its Relation to Modern Ideas. Reprint edition (1986). Tucson: University of Arizona Press. ISBN 0-8165-1006-7
  • Oppenheim, A. Leo (and Reiner, Erica as editor). (1964). Ancient Mesopotamia: Portrait of a Dead Civilization. Revised edition (September 15, 1977). Chicago: University of Chicago Press. ISBN 0-226-63187-7
  • Pennington, Kenneth. (1993). The Prince and the Law, 1200–1600: Sovereignty and Rights in the Western Legal Tradition. Berkeley: University of California Press. ISBN 0-520-07995-7
  • Polinsky, A. Mitchell. (1980). "Private versus Public Enforcement of Fines". The Journal of Legal Studies, Vol. IX, No. 1, (January), pp105–127.
  • Polinsky, A. Mitchell & Shavell, Steven. (1997). On the Disutility and Discounting of Imprisonment and the Theory of Deterrence, NBER Working Papers 6259, National Bureau of Economic Research, Inc.
  • Skaist, Aaron Jacob. (1994). The Old Babylonian Loan Contract: Its History and Geography. Ramat Gan, Israel: Bar-Ilan University Press. ISBN 965-226-161-0
  • Théry, Julien. (2011). "Atrocitas/enormitas. Esquisse pour une histoire de la catégorie de 'crime énorme' du Moyen Âge à l'époque moderne", Clio@Themis, Revue électronique d'histoire du droit, n. 4
  • Tierney, Brian. (1979). Church Law and Constitutional Thought in the Middle Ages. London: Variorum Reprints. ISBN 0-86078-036-8
  • Tierney, Brian (1988) [1964]. The Crisis of Church and State, 1050–1300: with selected documents (Reprint izd.). Toronto: University of Toronto Press. ISBN 0-8020-6701-8. 
  • Vinogradoff, Paul. (1909). Roman Law in Medieval Europe. Reprint edition (2004). Kessinger Publishing Co. ISBN 1-4179-4909-0
  • Уголовное право. Общая часть. / Под ред. Л. В. Иногамовой-Хегай — М.: Питер, 2005. ISBN 5-900785-87-4.
  • Иванов Н. Г. Модельный уголовный кодекс. М.: 2003.
  • Понятие преступления. Энциклопедия уголовного права России

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]