Olovo (BiH)

Izvor: Wikipedia
Olovo

Olovo, BiH.jpg

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 44°07′43″N 18°34′54″E / 44.128611°N 18.581667°E / 44.128611; 18.581667
Olovo is located in BiH
Olovo
Olovo
Olovo (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 44° 07′ 43" SGŠ, 18° 34′ 54" IGD

Olovo je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Historija[uredi - уреди]

Naselje Olovo nastalo je prije više od šest vijekova na obalama tri planinske rijeke. U pisanim dokumentima Olovo se prvi put spominje 1382. godine pod imenom Plumbum (lat. olovo) što potvrđuje navode da je ovaj grad dobio ime po rudi Olova. Tako u XIV i XV stoljeću Olovo je bilo poznati rudarski i trgovački centar sa unosnom carinom. Što zbog prestanka eksploatacije olovne rude, još više zbog krupnih historijskih događaja, nacionalna struktura stanovništva mijenjala se kroz protekla stoljeća. Najveći dio stanovništva Olova krajem srednjeg vijeka činili su Sasi kao rudari, te razni trgovci i obrtnici iz Dubrovnika i Dalmacije. Upravo na njihovu inicijativu u drugoj polovini XIV vijeka, dakle u doba Tvrtka I. u Olovu je sagrađen samostan Svete Gospe, koji danas predstavlja najstarije gospino svetište na Balkanu. Ovaj vjerski objekat i danas je stjecište velikog broja vjernika katolika iz svih krajeva BiH i Hrvatske. Dolaskom Osmanlija u Olovu se povećava broj muslimanskog stanovništva koje početkom XVI stoljeća gradi džamiju na lokalitetu današnjag naselja Gornje Olovo, a već u XVII vijeku muslimani čine tri četvrtine stanovništva u Olovu. Vjerovatno zbog plahovitih planinskih rijeka (Biostice, što dolazi iz Knežine i Stupčanice iz vrela kod Han Pijeska) koje su u proljeće plavile okolna polja, naselje Donje Olovo nastalo je tek u XX stoljeću. Razvoju Donjeg Olova, odnosno današnjeg gradskog jezgra, nakon austro-ugarske okupacije, znatno je doprinijela izgradnja pruge Zavidovići-Olovo-Han Pijesak. To ujedno predstavlja početak planske eksploatacije bogatih olovskih šuma, što i danas predstavlja osnovni privredni resurs.

Geografija[uredi - уреди]

Olovo je gradić smješten 50 km sjeveroistočno od Sarajeva, na magistralnoj cesti što vodi od Sarajeva prema Tuzli. U Olovu su još od srednjeg vijeka poznata nalazišta olovne rude, po čemu je grad i dobio ime. Ali Olovo je više od toga. Ono je simbol idiličnog života u pitomoj dolini okruženoj mirisom četinarske šume, plavetnilom neba i hukom bistrih i brzih voda. Dolazeći do Olova, možete proći kroz prekrasni kanjon rijeke Stupčanice, koji plijeni svojom ljepotom i izdvojenošću od ostatka svijeta. Ova rijeka se u centru grada, pored samog banjsko-rekreativnog centra "Aquaterm", spaja sa rijekom Biošticom, te zajedno sa njom formira Krivaju koja teče dalje prema Zavidovićima. Danas se općina Olovo prostire na 408 kilometara kvadratne površine i ima oko 14 hiljada stanovnika.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Poznati iz Olova[uredi - уреди]

  • Stjepan Bruza, Jedan od graditelja pruge Zavidovići - Han Pijesak;
  • Daniel Ozmo - Slikar;
  • Stjepan Bruza-Jurica;
  • Ante Sučić, poznati dugogodišnji sportski radnik učestvovao u organizaciji ZOI 84 u Sarajevu;
  • Bajro Hodžić - dipl.ing.org.;
  • Hasan Muratović, političar doktor nauka;
  • Tima Džebo, poznata košarkašica , jugoslovenska reprezentativka i bivša članica KK Željezničar iz Sarajeva;
  • Edin Višća, profesionalni fudbaler;

Sport[uredi - уреди]

KOŠARKAŠKI KLUB " STUPČANICA " OLOVO EDIN VIŠĆA fudbaler"Budućnost"Banovići, Juniorski Reprezentativac BiH

Vanjske veze[uredi - уреди]