Kalesija

Kalesija

[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]

Entitet

Federacija Bosne i Hercegovine

Kanton/županija

Tuzlanski

Sjedište

Kalesija

Načelnik

Rasim Omerović

Površina

201 km²

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

prema zadnjem popisu stanovništva 40.000
?/km²

Kalesija je općina u Bosni i Hercegovini koja administrativno pripada Tuzlanskom kantonu Federacije BiH. Dio nekadašnje općine je po Daytonskom mirovnom sporazumu pripado Republici Srpskoj i sada čini općinu pod nazivom Osmaci.

Geografija[uredi | uredi kod]

Općina Kalesija smještena je u sjeveroistočnoj Bosni na području gornjeg toka rijeke Spreče, odnosno u njenoj aluvijalnoj ravni i južnim obroncima planine Majevice te sjevernim rubnim dijelovima Javornika. Opcinsko područje danas ima površinu od 201 km² i čini 0,39 % teritorije Bosne i Hercegovine. Ima povoljan prirodnogeografski položaj. Preko njene teritorije prolazi magistralna putna saobracajnica Tuzla - Zvornik, koja je naslijedila ulogu povezivanja spomenutog prostora još iz antičkog perioda. Također, preko kalesijske teritorije prolazi željeznička pruga Tuzla - Živinice - Kalesija - Zvornik. Zahvaljujući spomenutim komunikacijama područje Kalesije ima kvalitetniju vezu s regijom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalesija imala je 41.795 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.

Nacionalni sastav:

Muslimani - 33.226 (79,49%)
Srbi - 7.669 (18,34%)
Hrvati - 33 (0,07%)
"Jugoslaveni" - 270 (0,64%)
ostali - 597 (1,46%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 32.577

Muslimani - 24.771 (76,03%)
Srbi - 7.606 (23,34%)
Hrvati - 40 (0,12%)
"Jugoslaveni" - 23 (0,07%)
ostali - 137 (0,44%)

Nacionalnost	1991.
Muslimani	1.111
Srbi	617
Hrvati	16
Jugosloveni	97
ostali	367
Ukupno	2.208

Naseljena mjesta[uredi | uredi kod]

Babajići, Bajre, Bara, Barčići, Borogovo, Brdo, Brezik, Bulatovci, Caparde, Carska Bašta, Centar, Ćive, Dolina, Dubnica, Džafići, Gojčin, Gornja Kalesija, Hadžići, Hajvazi, Hemlijaši, Horozovina, Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Hrvačići, Ibralići, Jajići, Jeginov Lug, Jelovo Brdo, Jusupovići, Kadrići, Kalesija, Kalesija Centar, Kalesija Selo, Karavlasi, Katanovići, Kikači, Kosovača, Kulina, Kurtići, Kusonje, Lipovice, Mahala, Masle, Matkovac, Memići, Mešići, Meškovići, Miljanovci, Muratovići, Novo Naselje, Osmaci, Paljevine, Panduri, Paraći, Petrovice, Petrovice Gornje, Pjanići, Prnjavor, Rainci Donji, Rainci Gornji, Rakino Brdo, Sajtovići, Sarači, Seljublje, Smajići, Sprečansko polje, Staro Selo, Suhopolje, Šahbazi, Šeher, Šehići, Tojšići, Viličevići (Vilčevići), Vukovije Donje, Vukovije Gornje, Zelina, Zolje, Zukići i Zulfići.

Uprava[uredi | uredi kod]

Povijest[uredi | uredi kod]

Povijest općine Kalesije je veoma burna na ovom području su se desili neki veoma važni događaji za cijelu BIH kao što je sastanak na stolicama.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Poznate osobe[uredi | uredi kod]

Na području općine Kalesije u njenoj historiji su se rodile mnoge poznate ličnosti na nivou BIH.

Kalesijski zvuci, muzička grupa grupa iz Kalesije poznati po saradnji sa pjevačicom Senny
Miralem Pjanić , poznati nogometaš reprezentativac Bosne i Hercegovine;
Salih Zahirović - "Sonja" , poznati navijač iz Kalesije;
Salkan Malović - "Beli" , bivši nogometaš Jedinstva iz Kalesije;
Enis Zahirović , bivši nogometaš Jedinstva iz Kalesije, Slobode iz Tuzle i Cibalije iz Vinkovaca;

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Na više lokacija postoje i ostaci tvrđava – gradina iz najstarijih vremena, a najpoznatije su: Gojčin, Zolje – Jajići, te ispod Pješavice. Od vjerskih objekata najpoznatiji su: stare džamije u Hemlijašima i Lipovicama izgrađene na tzv. "Pašinom putu" iz perioda turske vladavine, a u Dubnici je pravoslavna crkva izgrađena u 16. vijeku.^[1]