Kuressaare

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kuressaare
Panorama grada iz aviona
Panorama grada iz aviona
Koordinate: 58°15′N 22°29′E / 58.250°N 22.483°E / 58.250; 22.483
Država  Estonija
Okrug Saare
Gradska prava 1563.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Mikk Tuisk
Površina
 - Ukupna 15.5 km²[2]
Visina 5
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 12,698[2]
 - Gustoća 819.2 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 93813[2]
Karta
Kuressaare na karti Estonije
Kuressaare
Kuressaare
Pozicija Kuressaara u Estoniji

Kuressaare (finski: Kuressaari, njemački: Arensburg[3]) je grad od 12,698 stanovnika[2] na zapadu Estonije u Okrugu Saare u kom je administrativni centar.[1]

Kuressaare je najzapadniji estonski grad koji se nalazi na otoku Saaremaa u Riškom zaljevu.[3]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Grad se prostire po istoimenom zaljevu i duž poluotoka Roomassaare na jugu otoka Saaremaa. Kuressaare koji se do 1917. službeno zvao Arensburg je administrativni, industrijski, transportni, kulturni i zdravstveni centar otoka i okruga.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Kuressaare je prvi put dokumentiran 1424. kao selo pored biskupskog zamka. Taj zamak je od sredine 14. vijeka bio rezidencija biskupa dijeceze Saare-Lääne u Teutonskoj državi.[1]

Za Livonskog rata tadašnji biskup je u strahu od Rusa prodao otok Dancima. Novi danski biskup Magnus dodjelio je Kuressaareu 1563. gradska prava. Za danske kao i švedske vlasti od 1645. - Kuressaare je bio trgovište lokalnog značaja. Zbog niza nerodnih godina i pada prometa u luci, grad je krajem 17. vijeka zapao u krizu.[1]

Za Velikog sjevernog rata ruska carska vojska zauzela je grad u septembru 1710., iste godine izbila je kuga od koje je pomrlo gotovo svo stanovništvo. Ponovni porast broja stanovnika desio se tek krajem 18. vijeka.[1]

Kad su izgrađeni prvi hoteli sa terapeutskim kupalištima uz ljekovito blato (1840., 1876. i 1883.) Kuressaare je postao odmaralište, sa bazenima u koje je godišnje dolazilo po 3500 turista. Nova dublja luka Roomassaare izgrađena je 1894. sa redovnim trajektnim linijama do Rige, Helsinkija, Stockholma, Pärnua i Tallinna. Ali je jedini veći industrijski pogon bila štavionica kože Wildenberg.[1]

Za Prvog svjetskog rata od oktobra 1917. do novembra 1918. grad je bio pod njemačkom okupacijom, njemačka vojska izgradila je željezničku prugu od luke Roomassaare do mjesta Orissaare na sjevernom kraju otoka.[1]

U međuratnom periodu za prve Estonske Republike u gradu su osnovana brojna mala industrijska poduzeća, a i turizam je dobro išao. Granice grada su u dva navrata; 1929. i 1934. proširene gotovo za polovicu, pa je broj stanovnika do 1939. narastao do 4,900[1]

Za Drugog svjetskog rata Kuressaare je od 21. oktobra 1941 do 7. oktobra 1944 proživio pod njemačkom okupacijom.[1]

Za Estonske Sovjetske Socijalističke Republike od 1950. do 1952. bio je administrativni centar prefekture, a nakon tog od 1952. do 1990. i Rajona Kingissepa.[1] U tom vremenu se od 1952. do 1988. službeno zvao - Kingissepp (ruski: Ки́нгисепп).[1]

Nakon osamostaljenja Estonije do 1994. izgrađen je Pročistač otpadnih voda u zaljevu, a 1999. i marina.[1]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

Najveća znamenitost grada je kasnogotički biskupski zamak sa bastionima i parkom, podignut tokom 14. vijeka, obnavljan i dograđivan sve do 18. vijeka.[4]

On je kao kulturno dobro - 2002. uvršten na listu kandidata za UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[4]

Privreda i transport[uredi - уреди | uredi kôd]

Gotovo polovica otočkih poduzeća]] nalazi se u Kuressaareu, među najvećima su; Saaremaa Tarbijate Ühistu, AS Saaremaa Piimatööstus, OÜ Saaremaa Lihatööstus, Väinamere Liinid OÜ, OÜ Saare Leib, koje se bave prehranom, Incap Electronics Estonia OÜ elektronika, Ionix Systems OÜ (kablovi), AS Luksarejaht, AS Luksarejaht Kuressaare Ehitus (brodogradnja), AS Duschy (sanitarije)[1]

Za ekonomiju grada važna je i nova luka na kraju poluotoka Roomassaare, kojom upravlja kompanija AS Saarte Liinid i vrlo prometni aerodrom.[1]

Pored tog tu je i turizam, grad ima 7 hotela sa bazenima.[1]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Kuressaare ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 „Kuressaare” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. http://entsyklopeedia.ee/artikkel/kuressaare4. Pristupljeno 15.09.2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Estonia: Counties, Cities and Towns (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/estonia/cities/. Pristupljeno 15.09. 2021. 
  3. 3,0 3,1 3,2 „Sister cities of Kuressaare” (engleski). Sister cities. http://en.sistercity.info/sister-cities/Kuressaare.html. Pristupljeno 15.09. 2021. 
  4. 4,0 4,1 „Kuressaare Fortress” (estonski). Unesco. https://whc.unesco.org/en/tentativelists/1716/. Pristupljeno 15.09.2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]