Paide

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Paide
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 58°53′N 25°33′E / 58.883°N 25.550°E / 58.883; 25.550
Država  Estonija
Okrug Järva
Gradska prava 1291.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Kersti Sarapuu
Površina
 - Ukupna 10.1 km²[2]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 7,544[2]
 - Gustoća 744.7 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Karta
Paide na karti Estonije
Paide
Paide
Pozicija Paida u Estoniji

Paide (njemački: Weissenstein) je grad od 7,544 stanovnika[2] u centru Estonije, on je administrativni centar Okruga Järva.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Paide se prostire u gornjem toku rijeke Pärnu, u morenskoj ravnici okružen močvarama[1], udaljen 90 km jugoistočno od Tallinna. Kroz sam grad prolazi autoput Pärnu - Rakvere, a nedaleko od njega i autoput Tallinn - Tartu. Paide zajedno sa nedalekim Türijem (12 km) formira aglomeraciju koja je ekonomsko -kulturni centar tog dijela Estonije.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Pretpostavlja se da je na mjestu današnjeg grada postojala estonska utvrda.[1]

Kad su dansko-njemački vitezovi zauzeli Järvu, ona je na bazi Ugovora iz Stensbya (1238). dana Livonskom redu. Red je sredinom 1260-ih podigao novu čvršću utvrdu - Weissenstein, od vapnenca, uz koju je izraslo naselje, koje je postalo prijestolnica Järve.[1] Weissenstein je dobio status grada 30. aprila 1291.[1] Za Livonskog rata (1558. -1583) Weissenstein je postao predmet borbi zaraćenih strana, pa je padao iz ruke u ruku. Prvo su ga 1573. zauzele ruske snage, nakon njih 1581. - švedske, zatim vojska Poljsko-Litvanske Unije - 1602. i konačno 1608 vojska Kraljevine Švedske za Švedsko-poljskog rata.[1]

Ratna razaranja uzrokovala su da se stanovništvo raselilo, pa je Weissenstein - 1636. izgubio status grada, i kao selo postao feud.[1]

Za Velikog sjevernog rata Weissenstein (Paide) je 1703. (kao i ostatak Estonije) pripao Ruskom Carstvu. Za ruske vladavine Paidu je 1783. vraćen status grada i on je postao administrativni centar gubernije.[1]

Na prelazu iz 18. u 19. vijek. površina grada se udvostručila. Uskotračna željeznička pruga Türi-Paide puštena je u promet 1901., a 1918. je produžena do Tamsalua (promet je ukinut 1971). Najveći industrijski pogon -tvornica šibica Baltika počeo je sa radom 1912., radio je sve do 1930. kad je zatvoren[1] zbog gubitka ruskog tržišta.[1]

Paide je za Drugog svjetskog rata prošao relativno mirno i bez većih oštećenja. Njemačka okupacija trajala je od 3. augusta 1941. do 22. septembra 1944.[1] Jedino što je stradalo bilo je sredovjekovni toranj koji je miniran.[1]

Za vrijeme Estonske Sovjetske Socijalističke Republike Paide je od 1950. do 1990. bio administrativni centar rajona.[1]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Većina nekadašnjih velikih industrijskih poduzeća iz sovjetskih vremena je propala ili se jako smanjila i reorganizirala. Danas ima puno vrlo malih firmi (397) od kojih se većina bavi trgovinom ili uslugama.[1]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Paide ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 „Paide” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. http://entsyklopeedia.ee/artikkel/paide3. Pristupljeno 18.09. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Estonia: Counties, Cities and Towns (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/estonia/cities/. Pristupljeno 18.09. 2021. 
  3. „Sister cities of Paide” (engleski). Sister cities. http://en.sistercity.info/sister-cities/Paide.html. Pristupljeno 18.09. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]