Pečori

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pečori
Psovsko-Pečorski manastir
Psovsko-Pečorski manastir
Koordinate: 57°49′N 27°37′E / 57.817°N 27.617°E / 57.817; 27.617
Država  Rusija
Federalni subjekt Pskovska oblast
Osnivanje 1473
Površina
 - Ukupna 20,55 km²
Visina 85[1]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 9,003[1]
Vremenska zona MV (UTC+4) (UTC)
Poštanski broj 181502[1]
Pozivni broj 81148[1]
Karta
Pečori na karti Evropske Rusije
Pečori
Pečori
Pozicija Pečorija na karti Evropske Rusije

Pečori (ruski: Печо́ры, estonski: Petseri) je grad od 9,003 stanovnika[1] na sjeverozapadu Ruske Federacije u Pskovskoj oblasti.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Pečori leži na granici prema Estoniji, nedaleko od Čudsko-pskovskog jezera (20 km).

Kako se nalazi na trasi željezničke pruge Sankt Peterburg-Vitebsk i autoputa Pskov - Riga, on je grad graničnih prelaza i carinarnica. Od Pskovska je udaljen 50 km, od Sankt Peterburga 345 km i od Tallinna - 287 km.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

[[Ime je dobio od staroruske riječi pečera - pećina. Monasi pustinjaci živjeli su po pećinama vapnenačkog brda u blizini potoka Kamjanec, pa je 1473. nastao je pećinski manastir, koji je tokom 16. vijek opasan bedemima.[3] Utvrda Pečora branila je sjeverozapadne granice Ruskog Carstva od Poljaka, Litavaca i Šveđana. Od samih početaka gradnje bedema raslo je i monaško naselje. Zbog tog se godina završetka gradnje utvrde - 1565. - uzima za datum osnivanja grada.[3] Po naredbi cara Ivana Groznog u to je vrijeme stiglo oko 300 vojnika sa svojim familijama iz moskovskog kvarta Butirka da brane utvrdu. Oni su uz monahe postali prvi stanovnici Pečore, koja je kasnije izrasla u grad.[3]

Pečori je status grada dobio dekretom od carice Katarine Velike 7. juna 1782., kao sjedište parohije.[3] Psovsko-Pečorski manastir je sve do 18. vijeka davao ton tom gradu i potpuno odredio njegovu strukturu.[3]

Tokom 19. vijeka Pečori je izrastao u predgrađe Pskova. Istina veliko ali neugledno i skromno, 1820. od ukupno 228 kuća i to mnje više jednokatnih, - 215 je bilo od drva, 7 od kamena i 6 od mješanih materijala, ali je i pored toga broj stanovnika rastao, iako je i nadalje bio najmanji grad u Guberniji Pskov. Krajem 19. vijeka u njemu je živjelo 1312 stanovnika, prema popisu iz 1887.,1258 Rusa, 27 Estonaca, 10 Nijemaca, 9 Latvijaca i jedan Židov.[3]

Početkom 20. vijek trgovina lanom, žitom i proizvodima od drva imala je važnu ulogu u životu grada. U tom periodu u gradu je bilo gotovo 60 dućana, 3 štavionice, 4 sladare. Razvoju grada uveliko je pomogla izgradnja željezničke pruge Pskov-Riga 1886., koja je povezala Pečori sa Moskvom, Sankt Peterburgom, Rigom i Tallinnom.[3]

Uoči Prvog svjetskog rata u Pečoriju koji je tad imao 11 ulica, 5 trgova, 3 osnovne škole, bolnicu i apoteku. živjelo je 2 240 stanovnika.[3]

Nakon rata Pečori je pripao novoosnovanoj Republici Estoniji. Dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka trgovina je postala motor razvoja grada. U Pečoriju se uglavnom trgovalo konjima, kućanskim i poljoprivrednim alatom, košarama, bačvama i grnčarijom, ali je lan je ostao glavni izvor prihoda. Pečorski kraj je prosječno proizvodio po 200 000 snopova lanenih vlakana. U gradu su postojali uredi britanskih i njemačkih firmi za otkup lana. U tom periodu Pečori je imao 168 trgovačkih firmi, 8 banaka i kreditnih institucija, 1 kantinu, 6 restorana, 8 čajana, 3 biblioteke, 2 osnovne škole i 1 gimnaziju. Stanovništvo grada brzo je raslo pa je 1934. u njemu živjelo 4274 stanovnika, od tog velik broj Estonaca.[3]

Kad je Sovjetski Savez početkom 1940. okupirao Baltičke države - Pečori je u početku ostao u granicama novoformirane Estonske SSR, ali su ga već u julu 1941. okupirale jedinice Wehrmachta. Pod nacističkom okupacijom grad je bio sve do augusta 1944. kad ga je oslobodila Crvena armija.[4]

Odlukom Prezidijuma vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza, u augustu 1944., Pečori je službeno vraćen u sastav Ruske SFSR, odnosno u sastav njene novoformirane Pskovske oblasti. U januaru 1945. je službeno formiran Pečorski rajon sa sjedištem u Pečoriju.

Privreda[uredi | uredi kod]

Najvažnija firma u gradu je tvornica keramičkih pločica (Euro-Ceramics / Евро-Керамика Печоры). Pored toga ima i poduzeća u građevinarstvu, tekstilnoj i prehrambenoj industriji.[5]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Russia: Pskov Oblast (engleski). City population. Pristupljeno 7.12. 2021. 
  2. „Географическая характеристика” (ruski). Печорский район. Pristupljeno 7.12. 2021. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 „История района” (ruski). Печорский район. Pristupljeno 7.12. 2021. 
  4. „Справочник "Освобождение городов” (ruski). Gigabaza. 
  5. „Промышленность” (ruski). Печорский район. Pristupljeno 7.12. 2021. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]