Otepää

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Otepää
Otepää Town Hall (8508464552).jpg
Koordinate: 58°03′N 26°29′E / 58.050°N 26.483°E / 58.050; 26.483
Država  Estonija
Okrug Valga
Gradska prava 1938.[1]
Vlast
 - guverner Jaanus Barkala
Površina
 - Ukupna 4.46 km²[2]
Visina 150[1]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 2,074[2]
 - Gustoća 465.0 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Karta
Otepää na karti Estonije
Otepää
Otepää
Pozicija Otepäe u Estoniji

Otepää (njemački: Odenpäh) nekad znana kao Nuustaku je grad od 2,074 stanovnika[2] na jugu Estonije u Okrugu Valga.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Otepää se nalazi u Okrugu Valga, a prostire se duž sjeverne obale Jezera Pühajärv, udaljena četrdesetak km jugozapadno od Tartua. Poznata je kao najviši grad u Estoniji jer leži na visoravni na 150 metara nadmorske visine[1], a od 1998. zbog brojnih staza za skijaško trčanje i kao zimska prijestolnica Estonije.[3]

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

U perodu 11.-13. vijek Otepää Linnamägi bio je druga utvrda uz Tartu koja je branila Ugauniju.

Nakon što su križari zauzali Ugauniju i podigli biskupski dvorac 1224., pored njega je izraslo naselje - Vana-Otepää i feud Odenpäh sa zamkom. Zamak je teško oštećen za rata sa Livonskim redom 1396.-97. i još više za rata sa Velikom Moskovskom Kneževinom 1480.-81. Potpuno je uništen i napušten za Livonskog rata.[1]

Novo naselje Nuustaku podigao je tadašnji vlasnik feuda Pühajärve između 1804..-11.[1] Nuustaku je 1862. dobio privilegiju da organizira sajmove tako da je krajem 19. vijeka imao 612 stanovnika. Dana 4. lipnja 1884. u Otepi je, kao zastava estonske studentske organizacije, prvi puta službeno korištena zastava Estonije. Ime mu je promjenjeno nakon stjecanja nezavisnosti - 1919. u estonski - Otepää. Dobar dio grada izgorio je u požaru 1926., ali se brzo oporavio tako da je 1936. dobio status grada.[1]

Za Drugog svjetskog rata grad je od 10. jula 1941. do 23. marta 1944. proživio pod njemačku okupacijom, ali je nastradao prilikom povlačanja Wehrmachta kad je više od polovice zgrada uništeno u požaru.[1]

Nakon Drugog svjetskog rata za Estonske Sovjetske Socijalističke Republike Otepää je od 1950. do 1959. bila administrativni centar vlastitog rajona.[1]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Otepää je nakon reformi provedenih nakon proglašenja nezavisnosti - 1990. prestala postojati kao industrijski centar. Danas je najveći poslodavac dvoprerađivačka firma UPM-Kymmene Otepää AS, sa 175 zaposlenih (1987. imala je 355). Nekad velika Mljekara Otepää je bankrotirala, nasljednik tvornice tekstila AS Oteks proizvodi tepihe, AS Parmet proizvode od metala a AS Otepää Metall kontejnere.[1]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Otepää ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 „Otepää” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. http://entsyklopeedia.ee/artikkel/otep%C3%A4%C3%A43. Pristupljeno 4.10. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Estonia: Counties, Cities and Towns (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/estonia/cities/. Pristupljeno 4.10. 2021. 
  3. 3,0 3,1 „Sister cities of Otepää” (engleski). Sister cities. http://en.sistercity.info/sister-cities/Otep%C3%A4%C3%A4.html. Pristupljeno 4.10. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]