Kontejner

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kontejner
Container
Tipični kontejner
Tipični kontejner

Kontejner (od engleskog: container) je za Engleze svaka vrsta spremnika, košara, boca, kutija i sve tome slično, ali se na našim prostorima pod tim podrazumjeva veliki metalni spremnik, namjenjen prvenstveno brodskom transportu a što oni zovu Intermodal container (višenamjenski kontejner).

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Zahtjev za nekim višenamjenskim robusnim spremnikom, pogodnim za korištenje u raznim vrstama transporta, osjetio se nakon Drugog svjetskog rata u Sjedinjenim Američkim Državama, a prvi put je korišten kod transporta do Puerto Rica. Ideja o metalnom kontejneru rodila se u glavi američkog prijevoznika Malcolma McLeana - 1956, dok je beskonačno čekao na ukrcaj robe u svoj kamion, - pa je pomislio nebi li bilo pametnije da umjesto tog polakog ukrcaja komad po komad tereta - jednostavno nekako montiraju čitav stražnji dio kamiona sa svim potrebnim teretom.

Oblik i dimenzije[uredi - уреди | uredi izvor]

Najrašireniji tip kontejnera su oni po ISO standardu, To je metalni paralelepiped čije su mjere utvrđene na međunarodnoj razini 1967. Svi su široki 8 stopa (244 cm) i jednako visoki 8 stopa i 6 palaca (259 cm), a najčešće imaju dvije standardne dužine od 20 i 40 stopa (610 i 1220 cm).[1]

Svaki standardni kontejner je tipski označen i registriran sa jedanaest brojčanih i slovnih znakova, u formi: 4 slova (od kojih su prva 3 odgovaraju inicijalima vlasnika firme) i 6 brojeva, nakon čega slijede posljednji kontrolni brojevi (zvani "check-digit") , koji se dobijaju računskim algoritmom od 10 predhodnih slova i brojki, tako da svako slovo ima odgovarajuću brojčanu vrijednost.

Pored ISO standarda ima i drugih, dolje je tablica sa najraširenijim tipovima kontejnera danas u svijetu.

20′ kontejner 40′ kontejner 40′ kontejner 45′ kontejner
imperijalni metrični imperijalni metrični imperijalni metrični imperijalni metrični
vanjske
dimenzije
dužina 19′ 10 1/2″ 6.058 m 40′ 0″ 12.192 m 40′ 0″ 12.192 m 45′ 0″ 13.716 m
širina 8′ 0″ 2.438 m 8′ 0″ 2.438 m 8′ 0″ 2.438 m 8′ 0″ 2.438 m
visina 8′ 6″ 2.591 m 8′ 6″ 2.591 m 9′ 6″ 2.896 m 9′ 6″ 2.896 m
unutrašnje
dimenzije
dužina 18′ 8 13/16″ 5.710 m 39′ 5 45/64″ 12.032 m 39′ 4″ 12.000 m 44′ 4″ 13.556 m
širina 7′ 8 19/32″ 2.352 m 7′ 8 19/32″ 2.352 m 7′ 7″ 2.311 m 7′ 8 19/32″ 2.352 m
visina 7′ 9 57/64″ 2.385 m 7′ 9 57/64″ 2.385 m 8′ 9″ 2.650 m 8′ 9 15/16″ 2.698 m
širina vrata širina 7′ 8 ⅛″ 2.343 m 7′ 8 ⅛″ 2.343 m 7′ 6" 2.280 m 7′ 8 ⅛″ 2.343 m
visina 7′ 5 ¾″ 2.280 m 7′ 5 ¾″ 2.280 m 8′ 5″ 2.560 m 8′ 5 49/64″ 2.585 m
unutrašnji volumen 1,169 ft³ 33.1 m³ 2,385 ft³ 67.5 m³ 2,660 ft³ 75.3 m³ 3,040 ft³ 86.1 m³
maksimalna
težina
66,139 lb 30,400 kg 66,139 lb 30,400 kg 68,008 lb 30,848 kg 66,139 lb 30,400 kg
težina praznog 4,850 lb 2,200 kg 8,380 lb 3,800 kg 8,598 lb 3,900 kg 10,580 lb 4,800 kg
težina punog 61,289 lb 28,200 kg 57,759 lb 26,600 kg 58,598 lb 26,580 kg 55,559 lb 25,600 kg
Ukrcaj kontejnera na brod u luci Copenhagena

Konterizacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kontejnerizacija (engleski: containerization) je izraz za suvremeni način transporta tereta, tako da se sva pošiljka stavi u veliki metalni spremnik - kontejner.[2] Kontejnerizacija je važna tehnika transporta razvijena u 20. vijeku. Istina i ranije, još od početka 20. vijeka postojali su veliki spremnici, standardiziranih veličina, namjenjeni željezničkom i cestovnom transportu, ali tog oblika transporta nije bilo sve do 1960-ih.[2] Od tad su kontejneri postali glavni element u prekooceanskom brodskom transportu. Čitav taj proces omogućili su brodovi nove generacije specijalno dizajnirani za prijevoz kontejnera. Veliki i brzi, kontejnerski brodovi prevoze svu silu kontejnerskih jedinica naslaganih od utrobe do palube, ali ono što je najvažnije - vrlo ih brzo ukrcavaju i iskrcavaju, tako da skraćuju vrijeme provedeno po lukama na minimum, pa su stoga puno efikasniji, jer više radnih dana plove.[2] Lučka postrojenja za brzo manipuliranje kontejnerima, su prilično komplesna i skupa , pa je ulaganje u njih opravdano jedino ukoliko postoji veliki teretni promet u oba pravca. Kontejneri se pune (i prazne) po tvorničkim skladištima, nakon tog se transportiraju do luka kamionima ili željezničkim vagonima, gdje se zatim ukrcavaju na brodove, sve to zahtjevalo bi puno više vremena, truda i novaca u slučaju, komadno rasutih tereta.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Standard Containers" (engleski). APL. http://www.apl.com/wps/portal/apl/!ut/p/c5/ndTZjqM4FADQb8kH0BizP7IHwhIDCcsLggRIWJNAQuDrh1L3aKZquuthbFmydG35-ujaeIyvvUtf1zIdr32XNniIx0ziaLykaRzUOJ9UgW6jvcY4FOmxEA_wEFCJV803fakXt1oQsFgE_EWfLKWxPT96e9XubSvEOreIdZDjgmbbtyDB8cRRRYog7NBLmjbrWdG_z1IMAHRWtGWoGISm0J8z-Rw1qTWT-LsVH_s_4uAPTQDf79-z38dJiEd4zP4T1yggrlaAMtUdzwkewP0vVqyrew9Vt_yfVqMvEP4BLrasA082TC9Dk61AOCgTQQy_rJxuikJqgxt4fM3aH9Op_QF-kCQNOAgAT5GAoRkWD9wI8nJvTYruFJdcDU6dQ96FQX5497dqRH2tWllTTL3jdYA9NBdGc82knc1D9H7RXSmK0tyM2xiuKZ4oJw66Sa2kMkOpnXEV8ijRSurgMG_hseSEPKiOy3lMAikm9gclr4ZCCIRwa5CWboRW65cPNoKMQudo_8L6-c6fLnN1jFkNa9toq9vUZUGbDW5v-zb_XpGgf6u4RKRd_VT0FQAsOZ1HGc3jA4HRd41hcW1btkhg_VLUTcYTpi-KFCQhSVMsBQmepiFF4sE-erLyoE-yICW3aB--K7tATX01WK13j8zOTENufzyKmVScu_PrNN5ehDbLZbd1jgc7i6Sn6J6aUNg3veRrbs1yjDAcwyp90u8p2D7luuQxYHjHaOFNrvTMUqNGzizcofV3t5G5D004jp3GMEmdKPHtGu5qv9bm1pSYRJ0DGdNeGNVvvkWD5H9Lb0HQVwbCevyNRlhefQcrGjmyf0BT32LXl1_QAEnwLEdDQPMcRTAEoFe1E3hL1Fp8QliSmDHd2ZZu2QsYVPEuYsCLuh0QYsuc3XB8MVz_lMkcw6TbIQJFHSJRXG92K2L_LoHtJIfWgKR2EVik-dvZm9zeQTf1kHL8Y6drk5PlTPx6D8VZelaEQDNnXjDfc2_tQRXSiAowSGiMwjV10ub51Q9RB3fsMdkx9z0WUVcn-qr3-ZNbn9Vv9P7_J_dJj6XXWiMBDyHDQ4b4eLesKff6pChBcjkE5KiN5EW8nCPNqHVI6ynKzxeZGgAlJtmkFE-upY2lkzWe4q772ZG8tE1P97fFNvOl72J5G9dTmXftWfIME3DWTjsZmaxk2PBWWG4-xPODv_ouUVeouY0oyk6OL87n8gRv1ySSemoUUVwfJBnjCpAB46HK7h6S6cTtcsLzgETuC1k17jBE3nxr9NQ10JxUyOCYLUbHfJnF1aPz8Fv7MhlXKezCplIsW8IlT7FI2PwFXEYzGQ!!/dl3/d3/L2dBISEvZ0FBIS9nQSEh/?pcid=16197b004edc42b495edf54f77925637. pristupljeno 19 09. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Containerization" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/134680/containerization. pristupljeno 19 09. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]