Võru

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Võru
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 57°50′N 26°59′E / 57.833°N 26.983°E / 57.833; 26.983
Država  Estonija
Okrug Võru
Osnivanje 1784.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Kersti Sarapuu
Površina
 - Ukupna 14,0 km²[2]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 11,533[2]
 - Gustoća 823,2 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 078[2]
Pozivni broj 65601 - 65622[2]
Karta
Võru na karti Estonije
Võru
Võru
Pozicija Võrua u Estoniji

Võru (njemački: Werro) je grad od 11,533 stanovnika[2] na jugoistoku Estonije, on je i administrativni centar Okruga Võru.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Võru se prostire duž sjeverne i istočne obale Jezera Tamula, udaljen 70 km južno od Tartua.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Novi dio grada

Võru je novi grad osnovan nakon odluke ruske carice Katarine Velike 1783. da formira puno novih gubernija u Ruskom Carstvu. Dekretom iz Rige - 21. marta 1784. odlučeno je da administrativni centar jedne od četiri nove livonske gubernije postane Võru, dotad neugledno selo na feudalnom imanju.[1]

Prve zgrade izgrađene su oko trga, do 1787. izgrađeno je preko dvadeset stambenih zgrada i dodjeljeno pedesetak građevinskih parcela. U početku se razvoj odvijao sporo, sve do sredine 19. vijeka kad se počela razvijati manufakturna proizvodnja vapna, piva i štavljenje kože.[1]

Veliki poticaj razvoju grada dala je željeznička pruga Valga-Pskov, dovršena 1889., kojom je Võru postao direktno povezan sa Rigom i Sankt Peterburgom. Nakon tog razvila se trgovina, podignuta je pilana, mlin i destilerija.[1]

Kraj Prvog svjetskog rata Võru je proživio pod sovjetskom vlašću (20. novembar 1917. - 24. april 1918.), a odmah nakon rata pod okupacijom Crvene armije (8. decembar 1918. - 1. januar 1919.)[1]

Võru je za Drugog svjetskog rata prošao relativno mirno i bez većih oštećenja, njemačka okupacija trajala je od 8. jula 1941. do 13. aprila 1944.[1]

Za vrijeme Estonske Sovjetske Socijalističke Republike Võru je od 1950. do 1990. bio administrativni centar rajona.[1]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Nakon osamostaljenja Estonije, većina nekadašnjih velikih industrijskih poduzeća iz sovjetskih vremena je propala, tako da je danas najveći poslodavac tvornica obuće AS Abris sa 105 radnika. Najviše ljudi radi u državnoj upravi ili se bavi trgovinom i uslugama.[1] Od industrije ima nešto malih pogona drvne i prehrambene industrije (AS Võru Juust, Atria Eesti AS, AS Eesti Pagar Võrus).[1]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Võru ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 „Võru” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. http://entsyklopeedia.ee/artikkel/v%C3%B5ru1. Pristupljeno 18.09. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Estonia: Counties, Cities and Towns (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/estonia/cities/. Pristupljeno 19.09. 2021. 
  3. „Sister cities of Võru” (engleski). Sister cities. http://en.sistercity.info/sister-cities/V%C3%B5ru.html. Pristupljeno 19.09. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]

..