Estonski jezik
| Estonski jezik | |
|---|---|
| eesti keel | |
| Udomaćenost | Estonija |
| Etnicitet | Estonci |
Izvorni govornici |
1,100,000 (2012.) |
|
Uralski jezici
| |
| Dijalekti | tartski, mulgi, võro, seto |
| latinica | |
| Službeni status | |
Službeni jezik u |
 Estonija Europska unija |
| Normira ga | Institut za estonski jezik |
| Jezični kodovi | |
| ISO 639-1 |
et |
| ISO 639-2 |
est |
| ISO 639-3 |
est |
| Glottolog |
esto1258[1] |
| Linguasphere |
41-AAA-d |
 Historijski raspon:
| |
Estonski jezik (estonski: eesti keel; [ˈeːsti ˈkeːl] (
poslušajte)) je uralski jezik iz porodice ugrofinskih jezika koji se govori u Estoniji. Estonski jezik službeni je jezik u Estoniji, a prema podacima iz 2012. godine kao materinji jezik govori ga oko 1,100,000 ljudi; 922,000 u Estoniji i oko 160,000 izvan nje.[2] Estonski jezik spada u skupinu južnih balto-finskih jezika te je drugi najrasprostranjeniji jezik iz porodice ugrofinskih jezika.
Karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]
Tipološki, estonski jezik predstavlja tranzicijsku formu između aglutinativnog i fuzijskog jezika. Raspored riječi u rečenici je subjekt-predikat-objekt.[3]
Estonski jezik ne poznaje gramatičke rodove, međutim poznaje čak četrnaest padeža: nominativ, genitiv, partitiv, ilativ, inesiv, elativ, alativ, adesiv, ablativ, tramalativ, terminativ, esiv, abesiv i komitativ. Imenice i pridjevi uvijek se slažu u broju. Estonski jezik također ne poznaje gramatički futur; za izražavanje budućih radnji koristi se prezent.[4]
Iako estonski jezik nije indoeuropski jezik kao i njemački jezik, zbog dugogodišnjeg kulturološkog utjecaja Nijemaca u Estoniji germanizmi su izrazito česti u estonskom jeziku; smatra se kako trećinu estonskog leksika sačinjavaju germanizmi.
Estonski jezik koristi latinično pismo te uz standardni alfabet koristi posebne grafeme ä, ö, ü i õ. Grafemi š i ž dodani su kasnije, međutim službeno nisu dio abecede te se koriste samo u tuđicama, kao i grafemi c, f, q, w, x i y.
Estonski razlikuje tri dužine foneme: kratku, dugu i produženu. Produžena fonema se u pisanju označava udvojenim slovom. Udio samoglasnika u prosječnom tekstu na estonskom je 45%. Estonski jezik ima riječ koja je svetski rekorder u broju ponovljenih samoglasnika - "jäääär", što znači ivica leda.
Primjer teksta[uredi - уреди | uredi kôd]
Članak 1. Opće deklaracije o ljudskim pravima na estonskom:
Kõik inimesed sünnivad vabadena ja võrdsetena oma väärikuselt ja õigustelt. Neile on antud mõistus ja südametunnistus ja nende suhtumist üksteisesse peab kandma vendluse vaim. (Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću te trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.)
Reference[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin, ur. (2017). Glottolog 3.0. Jena, Germany: Max Planck Institute for the Science of Human History. http://glottolog.org/resource/languoid/id/esto1258.
- ↑ „Estonian in a world context” (en). http://www.estonica.org/en/Society/The_Estonian_Language/Estonian_in_a_world_context/.
- ↑ „beltranslations.com” (ru). http://www.beltranslations.com.
- ↑ Pérez, Efrén O.; Tavits, Margit (January 24, 2017). „Language Shapes People's Time Perspective and Support for Future-Oriented Policies”. American Journal of Political Science (Midwest Political Science Association) 61 (3): 715–727. DOI:10.1111/ajps.12290.
Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]
- Asu, Eva Liina; Teras, Pire (2009), „Estonian”, Journal of the International Phonetic Association 39 (3): 367–372, DOI:10.1017/s002510030999017x
- Ross, Jaan; Lehiste, Ilse (2001), The temporal structure of Estonian runic songs, The Hague: Walter de Gruyter, ISBN 9783110170320, https://books.google.com/books?id=QYRwDHtxf9wC
- Soosaar, Sven-Erik. "The Origins of Stems of Standard Estonian - A statistical overview". In: TRAMES: A Journal of the Humanities & Social Sciences 17 (67/62), 3. 2013. pp. 273–300.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
| ||||||||
|
