Viljandi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Viljandi
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 58°22′N 25°36′E / 58.367°N 25.600°E / 58.367; 25.600
Država  Estonija
Okrug Viljandi
Gradska prava 1283.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Madis Timpson
Površina
 - Ukupna 14.7 km²[2]
Visina 83
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 16,875[2]
 - Gustoća 1,150 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 71020 [2]
Karta
Viljandi na karti Estonije
Viljandi
Viljandi
Pozicija Viljandija u Estoniji

Viljandi (ruski: Вильянди, sve do 1919. Феллин, njemački: Fellin) je grad od 16,875 stanovnika[2] na jugu Estonije, on je administrativni centar Okruga Viljandi.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Grad se prostire duž sjeverne obale Viljandskog jezera, udaljen devedesetak km istočno od Pärnua.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Viljandi je prvi put dokumentiran 1283., kad je dobio status grada od Velikog majstora Livonskog reda Wilhelma von Endorpa.[3] Iako je na tom mjestu postojala puno starija utvrda, koju je Livonski red prvi put opsjedao 1211. i vjerojatno zauzeo 1217.[1] Red je podigao novu utvrdu Fellin, koja je nekoliko vjekova bila jedna od najmoćnijih na Baltiku

Kao jedan od livonskih gradova Viljandi je početkom 14. vijeka postao član Hanzeatskog saveza pa je prosperirao na trgovini.[3]

Za vrijeme Livonskog rata od 1560. do 1582. grad je okupirala ruska vojska.[1] Nakon tog je bio domena Poljsko-Litvanske Unije, pa iza tog Kraljevine Švedske.

U ratovima vođenim od početka 17. vijeka viljandska utvrda izgubila je vojno značenje, tako da je za Velikog sjevernog rata grad teško stradao 1703. i 1707.[1] Nakon rata Viljandi je kao i ostatak Estonije pripao Ruskom Carstvu. To je bilo vrijeme kad su se u grad doselili brojni njemački trgovci i zanatlije.[1]

Nakon reformi koje je provela Katarina Velika Viljandi je od 1783 postao administrativni centar gubernije, ona mu je 1789. poklonila i veliko imanje Viiratsi.[1]

Željeznička pruga (uskog kolosijeka) iz Pärnua stigla je do grada 1897., nakon tog je 1900. izgrađena do Tallinna. To je bilo vrijeme industrijskog razvoja, naročito kad je 1890. osnovana tvornica šibica, nešto kasnije 1912. predionica lana, mljekara. U Viljandiju su se čak proizvodile jedrilice i avioni.[1]

Jedinice Wehrmachta zauzele su grad 9. jula 1941. i na brdu Huntaugu osnovali zarobljenički logor, danas su na mjestima masovnih grobnica podignuti spomenici.

U vrijeme Estonske Sovjetske Socijalističke Republike u gradu se nalazio garnizon sovjetske zračno-desantne divizije. U tom periodu 1974. izgrađena je željeznička pruga širokog kolosjeka Viljandi-Tallinn. [1]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Nakon propasti socijalističkih poduzeća i ekonomije brojni stanovnici Viljandija ostali su bez posla i prihoda za život, pa se i stanovništvo smanjilo. Za ilustraciju 1989. grad imao 23 080 stanovnika, 2003. - 20 509 a 2021. - 16,875.[1] Danas većina zaposlenih radi u trgovini i uslugama. Nekadašnji veliki poslodavac tvornica šibica odnosno njen nasljednik AS Estonian Match, preselila je proizvodnju u Indiju.

Danas radi nekoliko manjih tvornica drvne industrije; AS Viljandi Aken, AS Dold Puidutööstus, AS Tarme, i tekstilne industrije; OÜ Delux , AS Mivar-Viva, AS Toom Tekstiil, AS Galvi-Linda.[1]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Viljandi ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 „Viljandi” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. http://entsyklopeedia.ee/artikkel/viljandi1. Pristupljeno 14.09. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Estonia: Counties, Cities and Towns (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/estonia/cities/. Pristupljeno 14.09. 2021. 
  3. 3,0 3,1 3,2 „Sister cities of Viljandi” (engleski). Sister cities. http://en.sistercity.info/sister-cities/Viljandi.html. Pristupljeno 14.09. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]