Pärnu (rijeka)
| Pärnu Pärnu jõgi | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Kontinenti | Evropa |
| Regije | Järva, Pärnu |
| Države |  Estonija |
| Gradovi | Pärnu, Sindi |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina – koordinate | iz jezera Roosna-Alliku (Okrug Järva) 60.2 m 59°1′35″N,25°41′48″E |
| Ušće – koordinate | kod grada Pärnu u Riški zaljev 58°22′38″N 24°28′34″E |
| Dužina | 144[1] km |
| Pritoke | lijeve; Navesti, Reiu desne; Lintsi, Käru, Vändra, Sauga |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 50–65 [1] m³/s |
| Sliv – površina | baltički 6 920 [1] km² |
| Ulijeva se u | Riški zaljev |
Pärnu (estonski: Pärnu jõgi) je rijeka koja je svojom dužinom od 144 km, jedna od najvećih rijeka u Estoniji.[1]
Pärnu izvire na Visoravni Pandivere iz jezera Roosna-Alliku (2,5 hektara) u Okrugu Järva.[1] Od tamo teče prema jugozapadu do kanala Pärnu-Jägala, kojim se dobar dio voda pretače rijeci Jägali. Nakon tog protiče kroz akumulacijsko jezero Tarbja, zatim teče istočnim rubovima gradova Paide i Türi i nešto dalje kod grada Pärnu ima ušće u Riški zaljev.[1]
Porječje rijeke prostire se na površini od 6920 km² po okruzima; Järva i Pärnu, a prosječni godišnji protok na ušću je 50–65 m³/s.[1]
Utjecaj plime proteže se do ušća pritoke Reiu, pa je na toj dionici od nekih desetak km Pärnu dubok i preko 8 metara, pa mogu ploviti i prekooceanski brodovi.[1]
Hidroenergija rijeke odavno se koristi je za pogon vodenica i pilana i manufaturnu predionicu Sindi, a u novija vremena za proizvodnju električne energije; hidroelektrana Sindi 1904.-63 i hidroelektrana Särevere 1927.-41. Još početkom 20. vijeka po rijeci su se splavarili trupci.[1]
Za kamenog doba sliv rijeke bio je najgušće naseljen kraj u Estoniji. U donjem toku rijeke su 1904. pronađeni brojni neolitski artefakti. U srednjem vijeku rijeka se zvala Emajõgi ili po njemačkom Embecke.[1]
- Pärnu jõgi Arhivirano 2013-01-23 na Wayback Machine-u (et)