Manufaktura

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Manufaktura
manu facere
Manufaktura Porcelana iz Saksonije
Manufaktura Porcelana iz Saksonije

Manufaktura (sintagma od latinskih riječi manu + facere = rukom raditi). Manufaktura je bila predhodnik današnjih tvornica, mjesto u kom su radnici iz sirovina, uz pomoć alata oblikovali predmete za tržište. Manufakture su bile jedna međufaza između srednjovjekovne cehovske zanatske proizvodnje i mehanizirane proizvodnje Industrijske revolucije. [1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prve manufakture pojavile su se u 14. vijeku po apeninskim gradovima, kao specijalizirani pogoni za izradu tražene robe onog vremena, - stakla, tkanina, svile, papira, oružja, muzičkih instrumenata. Pravi bum doživjele su međutim tek od sredine 16. vijeka, kad su se raširile po gotovo cijeloj Evropi, egzistirale su sve do kraja 18. vijeka, kad su postale prespore i neprofitabilne u usporedbi sa prvim tvornicama, koje su uz pomoć prvih parnih strojeva proizvodile znatno brže i jeftinije.

Manufakture su predstavljale kvalitativan pomak u proizvodnji, jer su uvele podjelu rada, pa je proizvodnja podjeljena na više radnih operacija koju je ručno obavljao pojedini specijalizirani radnik (ili grupa radnika) uz pomoć ručnih alata.

Manufakture po južnoslavenskim prostorima[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvu manufakturu za proizvodnju metalnih proizvoda u Hrvatskoj osnovao je Petar Zrinski 1651. u Čabru, u njoj su se izrađivali čavli, potkove, lonci, obruči, mažuri.[2] Veliki poticaj razvoju manufaktura dala je Marija Terezija, koja je htjela po uzoru na tad vrlo razvijenu Francusku isto tako razviti sličnu proizvodnju u svom carstvu. Ona je dala koncesiju Povlaštenom trgovačkom društvu u Trstu i Rijeci, da osnuje manufakturu šećera u Rijeci. U to vrijeme to je bila jedina šećerana u monarhiji i posao joj je odlično išao. Pred kraj njene vladavine carstvo je imalo gotovo hiljadu manufaktura. [2]Osobito su bile uspješnje manufakture stakla iz Češke, koje su istisnule dotad neprikosnovene Muranske i manufakture porculana po južnoj Njemačkoj.

Po osmanskim krajevima manufakture su se pojavile znatno kasnije, ali su zato znatno duže ostale na tržištu, - tako da je bilo manufaktura ćilima po Bosni, Sandžaku, Kosovu i Makedoniji do polovice 20. vijeka.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Manifattura" (talijanski). Treccani. http://www.treccani.it/enciclopedia/manifattura/. pristupljeno 10. 06. 2012. 
  2. 2,0 2,1 "Hrvatska kulturna i politička povijest 18. i 19. stoljeća" (hrvatski). Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2009. http://bs.scribd.com/doc/36403450/povijest-Hrvata-u-18-i-19-stolje%C4%87u. pristupljeno 10. 06. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]