Mažeikiai

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mažeikiai
lit. Mažeikiai
Zgrada općine Mažeikiai
Zgrada općine Mažeikiai
Zastava Mažeikiaija
Zastava
Grb Mažeikiaija
Grb
Koordinate: 56°19′N 22°20′E / 56.317°N 22.333°E / 56.317; 22.333
Država  Litvanija
Povijesna pokrajina Žemaitija
Županija Telšiai
Općina Mažeikiai
Površina
 - Ukupna 14 km2
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 33.281
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Službena stranica www.mazeikiai.lt
Karta
Položaj Mažeikiaija u Litvi

Položaj Mažeikiaija u Litvi

Mažeikiai (lit. Mažeikiai, rus. Мажейкяй, nem. Moscheiken, polj. Możejki) je jedan od značajnih gradova u Litvaniji. On se nalazi na severozapadu zemlje na rijeci Venti, veoma blizu granice sa Letonijom. Mažeikiai čini opštinu u okviru okruga Telšiai, i mada je najveći grad u ovom okrugu, Mažeikiai nije njegovo upravno središte. To je najveći grad u zemlji koji nema vlastitu županiju.

Grad Mažeikiai se prostire se na 14 km² i prema procenama iz 2007. u njemu je živelo 40.788 stanovnika čime je osmi najveći grad u Litvi.[1]

Mažeikiai je danas poznat kao „Litvanski grad nafte“, pošto se u gradu nalazi velika rafinerija nafte. To je i jedna od mlađih gradova u državi.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Crkva u Mažeikiaiju

Mažeikiai se prvi puta spominje u pisanim izvorima 1335. Kroničar livonskog reda pisao je o kampanji samoga reda tijekom koje je zemlja vojvode Mažeika devastirana. Grad s ubrzanim razvojem započinje 1869. kada je izgrađena željeznička pruga koja povezuje gradove Vilnius i Liepāja. 1894. u gradu je izgrađena pravoslavna, 1902. katolička, a 1906. evangeličko-luteranska crkva. U razdoblju između 1899. i 1918. grad se nazivao Muravyov. 1924. Mažeikiai je proglašen gradom te je dobio gradska prava i ovlasti.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Velika ekonomska kriza (1929. - 1933.) zahvatila je i Mažeikiai, ali je tamo trajala veoma kratko. U gradu se nastavio industrijski razvoj. Braća Sadauskas otvorila su prvu pivovaru i parni mlin, počela se graditi elektrana, a gradska proizvodnja temeljila se na namještaju i mliječnim proizvodima. Tako je u Mažeikiaiju 1940. radilo 26 poduzeća, dok su 4 banke imale u gradu svoje kreditne udruge.

Tokom prve sovjetske okupacije grada u Drugom svjetskom ratu, provedena je nacionalizacija gospodarstva. Sam rat i razaranja grada bili su razlogom značajnog iseljavanja stanovništva, a time je obustavljen i daljnji razvoj grada. U poslijeratnom razdoblju, industrijski razvoj se postepeno obanavlja. Tako u gradu započinje rad onih gospodarskih djelatnosti koje su se obavljale u gradu i prije rata. 1959. u Mažeikiaiju je osnovana elektrotehnička tvornica koja se bavila proizvodnjom motora za perilice rublja. Nakon desetljeća rada, proizvodni asortiman tvornice je proširen na proizvodnju kompresora za hladnjake. Tako je poslijeratni industrijski razvoj grada utjecao na povećanje gradske populacije.

Rafinerija nafte[uredi - уреди | uredi izvor]

1980. u gradu je otvorena rafinerija nafte Mažeikių Nafta. Upravo je razvojem naftne industrije započelo Mažeikiaijevo zlatno doba. Danas je to jedno od najvećih industrijskih postrojenja u Litvi. Privatizacija tvrtke, odnosno njena prodaja američkoj energetskoj kompaniji Williams, izazvala je mnogo skandala i afera u litavskoj Vladi. Suočen s financijskim problemima, Williams je gradsku rafineriju prodao ruskoj tvrtki Yukos. Nakon bankrota Yukosa, litavska Vlada i poljska naftna kompanija PKN Orlen potpisali su 2006. ugovor o prodaji gradske rafinerije PKN Orlenu. Osim Vlade, i Yukos je potpisao sporazum o prodaji svojih dionica Mažeikių Nafte poljskoj tvrtki. Otkup dionica završen je 15. prosinca 2006. kada je PKN Orlen platio Yukosu 1,492 mljrd. USD, a litavskoj Vladi nešto manje od 852 milijuna USD.[2]

Privatizacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Nakon litavskog odcjepljenja od SSSR-a i proglašenjem nezavisnosti Litve, grad se suočio s loše provedenom privatizacijom te gubitkom ruskog tržišta zbog stečaja mnogih domaćih tvrtki. To je uzrokovalo poslovnu stagnaciju i povećanje nezaposlenosti. Najveće kontroverze izazvala je privatizacija najveće gradske tvrtke, rafinerije Mažeikių Nafta koja je do 2006. "promijenila" čak tri strana vlasnika.

Sestrinski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Mažeikiai je sestrinski grad sa šest europskih gradova, i to sa:

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]