Prijeđi na sadržaj

Płock

Izvor: Wikipedija
Płock
Centralni trg sa vijećnicom
Centralni trg sa vijećnicom
Centralni trg sa vijećnicom
Koordinate: 52°33′N 19°42′E / 52.550°N 19.700°E / 52.550; 19.700
Država  Poljska
Vojvodstvo Mazovjecko
Povjat Płock
Gradska prava 1237.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Andrzej Nowakowski
Površina
 - Ukupna 88.0 km²[1]
Visina 60[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 119,425[1]
 - Gustoća 1,356 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 09-400, 09-411, 09-419, 09-421[1]
Karta
Płock na mapi Poljske
Płock
Płock
Pozicija Płocka u Poljskoj

Płock (njemački: Schröttersburg, od 1941- 45) je grad od 119,425 stanovnika[1] u sredini Poljske u Mazovjeckom vojvodstvu.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Płock se danas prostire duž obje obale rijeke Visle, udaljen 110 km sjeverozapadno od Varšave.[2] Historijski centar grada nalazi se na strmoj i 52 metra visokoj desnoj (istočnoj) obali rijeke, koja je tu široka 1,5 km. Izrastao je na tom mjestu jer je pružalo dobre uvjete za odbranu.[2]

Historija

[uredi | uredi kod]
Płocka katedrala

Płock je prvi put dokumentiran u 10. vijeku, kao najstariji grad u Mazoviji.[3] Gradska prava je dobio 1237., 20 godina prije Krakova.[2]

Za srednjeg vijeka je bio jedan od najvažnijih administrativnih i kulturnih centara Kraljevine Poljske.[2] A između 1079. - 1138. i prijestolnica zemlje.[3]

U kraljevskoj kapeli katedrale nalaze se sarkofazi poljskih vojvoda Władysława Hermana i Bolesłava Krivoustog. Njegov zamak je za ranog srednjeg vijeka bio rezidencija mazovskih vojvoda, a od 1075. do danas je rezidencija njegovih biskupa.

Tokom 17. vijeka prosperirao je kao trgovište.[3] Od 1783. je u sastavu Pruskog Kraljevstva, a tek nakon Prvog svjetskog rata od 1918. je ponovno Poljski.[3]

Teško je razoran pri samom kraju Drugog svjetskog rata za vrijeme borbi između Crvene armije i Wehrmachta.[3]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Pored vrlo stare katedrale, atrakcija grada je njegov zoološki vrt i dva prirodna rezervata u okolici jedan na sjeverozapadu (Brudzeński) i jedan na jugozapadu (Gostynińsko-Włocławski). U samom gradu uz Vislu nalazi se jezero Sobótka, koje se ljeti pretvara u veliko kupalište.[2]

Obrazovanje, kultura i sport

[uredi | uredi kod]

Plock je fakultetski grad u kom djeluje filijala Varšavskog univerziteta i tri više škole (jedna od njih je teološka). Poznat je po Muzeju Mazovije koji se specijalizirao za secesijska djela i namještaj.[3]

Ponos grada su rukometaši kluba Orlen Wisła Płock, koji je višestruki poljski prvak. Popularni su i nogometaši kluba Wisła Płock, koji se natječu u ekstraklasi na svom stadionu Kazimierz Górski.

Privreda

[uredi | uredi kod]

Današnji Płock je prije svega grad naftne industrije i petrokemije (u njemu ima sjedište kompanija ORLEN S.A.), ali i grad mašinske, prehrambene i tekstilne industrije (Levi's).[2]

Plock je i velika riječna luka sa velikim brodogradilištem (Centromost Stocznia Rzeczna).[2]

Pobratimski gradovi

[uredi | uredi kod]

Płock ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima[4];

Panorama grada u sumrak
Panorama grada u sumrak

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 3 4 5 6 7 „Poland: Mazowieckie” (engleski). City population. Pristupljeno 6.02. 2021.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 „O mieście” (poljski). Urząd Miasta Płock. Pristupljeno 6.02. 2021.
  3. 1 2 3 4 5 6 „Płock” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 6.02. 2021.
  4. ↑ „Miasta Partnerskie” (poljski). Urząd Miasta Płock. Pristupljeno 6.02. 2021.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]