Auxerre
Oser fr. Auxerre | |
---|---|
![]() Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Region | Burgonja |
Departman | Jon |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2011-01-01) | 38,819 |
Gustina stanovništva | 711,39 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 47°47′55″N 3°34′02″E / 47.7986°N 3.5672°E |
Vremenska zona | UTC+1, ljeti UTC+2 |
Površina | 49,96 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 89000 |
INSEE kod | 8904 |
Auxerre je francuski grad iz pokrajine Bourgogne (Burgundija) u sjeverno-središnjoj Francuskoj između Pariza i Dijona. Glavni je grad departmana Yonne. Auxerre danas broji oko 45.000 stanovnika koji ga nazivaju Auxerrois. Šire područje grada i njegova okolica broje oko 85.000 stanovnika.
To je trgovačko i industrijsko središte koje obuhvaća prehrambenu industriju, proizvodnju baterija i obradu drva. Auxerre je također svjetski poznat po vinu koje se proizvodi u susjedstvu, uključujući poznato vino Chablis.
Povijest[uredi | uredi kod]
Auxerre je u povijesti bio napredni galsko-britanski centar, Antissiodorum kroz koji je prolazila jedna od glavnih prometnica na tome području - Via Agripa (1. st.). U 3. stoljeću grad postaje sjedište biskupa i glavni pokrajinski grad Rimskog Carstva. Gradska katedrala izgrađena je u 5. stoljeću. U kasnom dijelu 11. stoljeća i 12. stoljeću feudalni grofovi od Auxerrea unutar gradskih zidina dali su izgraditi novu liniju zidova.
Buržujske aktivnosti uz tradicionalnu obradu zemlje i proizvodnju vina započinju u 12. stoljeću kada započinje i razvoj grada. Burgundijski grad ušao je u sastav Francuske za vrijeme kralja Luja XI. Auxerre je mnogo pretrpio tokom Stogodišnjeg rata kao i mnogih vjerskih ratova. 1567. zarobili su ga francuski protestanti (kalvinisti) te su mnoga katolička zdanja bila oštećena. Srednjovjekovne zidine srušene su u 18. stoljeću.
Brojna teška infrastruktura izgrađena je u 19. stoljeću, uključujući željeznički kolodvor, psihijatrijsku bolnicu i sudove. 1995. godine grad se naziva "Gradom umjetnosti i povijesti".
Gradske znamenitosti[uredi | uredi kod]
- Katedrala sv. Étiennea (11. - 16. st.) - katedrala je izgrađena u gotičkom stilu te je poznata po trima vratima sa izvanrednim reljefima. Obojena stakla na prozorima i kapeli smatraju se među najboljima u Francuskoj.
- Opatija sv. Germana postoji od 9. stoljeća. Kripta sadrži neke od najvažnijih antičkih fresaka u Francuskoj. U kući je i pokopan biskup od Auxerrea. Također, zanimljivi su soba (12. st.), podrum (14. st.) i klaustar (17. stoljeće|17. st.).
- Toranj sa satom - nalazi se u starom dijelu grada.
- Crkva sv. Pierrea en Vallé (17. - 18. st.) - crkva izgrađena u stilu kasne gotičke arhitekture. Toranj joj je sličan onome iz katedrale. Neki crkveni ukrasi i unutarnja kapelica financirani su od strane lokalnih vinogradara.
- Crkva sv. Eusèbea - osnovana je u 7. stoljeću. Obnovljena je u 13. stoljeću a toranj je izgrađen u romaničkom stilu.
- Prirodoslovni muzej.
Zanimljivosti[uredi | uredi kod]
- U sportskom smislu, Auxerre je poznat po nogometnom klubu AJ Auxerre.
- Iz Auxerrea i njegove okolice dolaze odlična lokalna vina kao Chablis, Saint-Bris-le-Vineux i Irancy.
- Auxerre je tipičan i prosječni francuski grad koji je od strane biračkog instituta proglašen "prosječnim francuskim gradom".
Poznate ličnosti[uredi | uredi kod]
Uz grad Auxerre vezane su mnoge poznate ličnosti, bilo da su ovdje rođene ili da su ovdje djelovale ili pak studirale. Neki od poznatijih stanovnika Auxerrea su:
- Sv. Helladius (umro 387.) - biskup Auxerrea.
- Sv. Patrik (5. st.) - irski svetac i apostol Irske, posjetio je biskupa Germana od Auxerrea. Možda je studirao u Auxerreu.
- Jean Baptiste Joseph Fourier, (1769. - 1830.) - francuski matematičar, eksperimentalni fizičar i političar. Rođen je u Auxerreu.
- Théodore Frédéric Gaillardet, (1808. - 1882.) - francuski novinar i izdavač novina rođen je u Auxerreu. U New Yorku je izdavao je novine "Courrier des États-Unis" na francuskom jeziku. Bio je gradonačelnik francuskog grada Plessis-Bouchard.
- Carol Ficatier (1958.) - Playboyjeva zečica u izdanju iz prosinca 1985.
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]
Demografija[uredi | uredi kod]
1962. | 1968. | 1975. | 1982. | 1990. | 2011. |
---|---|---|---|---|---|
31.178 | 35.784 | 38.342 | 38.741 | 38.819 | 35.534 |
Reference[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Alexandra Hughes, Alex Hughes, Keith A Reader, Keith Reader, ur. (2001). Encyclopedia of Contemporary French Culture (Routledge; Routledge World Reference edition izd.). ISBN 0415263549.
- Robb, Graham (2008). The Discovery of France: A Historical Geography. W. W. Norton & Company. ISBN 0393333647.
- Ardagh, John (1991). France (Cultural Atlas of izd.). Facts on File. ISBN 081602619X.
- Jones, Colin (1999). The Cambridge Illustrated History of France (Cambridge Illustrated Histories izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521669928.
- Sowerwine, Charles (2009). France since 1870: Culture, Society and the Making of the Republic (2nd izd.). Palgrave Macmillan. ISBN 0230573398.
- Roberts, William J. (2004). France: A Reference Guide from the Renaissance to the Present (European Nations) (European Nations izd.). Facts on File. ISBN 0816044732.
Vidi još[uredi | uredi kod]
- Departmani Francuske
- Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti
- Spisak departmana Francuske po površini
- Spisak departmana Francuske po broju stanovnika