Brod, Bosna i Hercegovina

Izvor: Wikipedia
Brod

Brod, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, 2009.jpg

Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 34.138
Geografija
Koordinate
Brod na karti BiH
Brod
Brod
Brod (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 07′ 60" SGŠ, 17° 58′ 60" IGD


Brod (ranije Bosanski Brod) je grad i središte istoimene opšine na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Save. Na lijevoj obali Save, u Hrvatskoj, se nalazi Slavonski Brod. Administrativno pripada Republici Srpskoj. Tradicionalno je bio ekonomsko i kulturno središte Bosanske Posavine.

Historija[uredi - уреди]

Historija naselja na području današnjeg Bosanskog Broda datira iz bronzanog doba prethistorije oko 1600. godine stare ere. Na mjestu na kojem se danas nalazi jedan dio postrojenja Rafinerije nafte "Bosanski Brod", pod zemljom se mogu naći ostaci relativno velikog naselja iz prethistorije. To mjesto je narod nazivao Pekaruša.

Rimljani su također ostavili tragove svog prisustva na tom području. Na mjestu današnjeg Broda postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali Marsonia. Marsonia nije bila samo civilno i trgovačko naselje nego je imala i utvrđenje. Glavnina stare Marsonije nalazila se na mjestu današnjeg slavonskobrodske tvrđave, a dio naselja je bio i na desnoj strani.

Prvo pisano spominjanje Broda datira iz 365. godine nove ere. Po redu starosti, u okolini Bosanskog Broda na prvom mjestu su Vinska i Liješće koji se u izvještaju Marijana Maravica spominju 1648. godine. Sam Bosanski Brod se prvi put spominje u pisanom dokumentu kao Turski Brod 1691. godine.

Te godine je naime Austrijska vojska zauzela Slavonski Brod tako da je to bio povod podizanju tvrđave i naselja na desnoj obali. Nakon što je tvrđava bila sagrađena bila je ubrzo potom razorena i nije više nikad poslije toga obnovljena. Poslije rata vođenog na tim prostorima, mirom u Požarevcu 1718. godine uspostavljena je granica. Brod je pripao Austriji.

Jedinstveni Brod je nakon mira 1739. godine podijeljen u dvije administracije (bosansku i slavonsku) kada je rijeka Sava postaje granicom između Bosanskog pašaluka i Austrije. Oko 1850. godine u Bosanskom Brodu bilo je već 700 stanovnika. Neke od starih brodskih porodica su Sokolovići, Milusići, Kostići, Hadžizulfići, Hadžisejdići, Mujkanovići, Hodžići, Hadžiagići.

Bosanski Brod je doživio značajan napredak u prvim godinama 19. stoljeća. Bosanski Brod je bio trgovački centar u to doba. Napoleonovim slomom, Brod se vratio svojoj realnoj svakodnevnici i nije više bio tako važan. U ranu jesen 1878. godine naselje na desnoj obali Save je službeno prozvano Bosanski Brod.

Na Berlinskom kongresu 1878. godine Austriji je dodijeljen mandat da preuzme upravu u Bosni. Tada postaje i Bosanski Brod dio Austrougarske monarhije. Sa tom godinom su povezani i počeci školstva u Bosanskom Brodu. Prva javna biblioteka u Bosanskom Brodu osnovana je 1889. godine pri Narodnoj osnovnoj školi. Poznata sarajevska trgovačka porodica Hadži-Ristić osniva i prvu novčanu ustanovu 1859. godine. Nakon uspostavljanja Austrougarske monarhije nad područjem Bosne, Bosanski Brod postaje glavni punkt za promet monarhije sa ostalim pokrajinama.

Željeznička stanica sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekte Hansa Niemezceka. Stanica je otvorena 1897. godine. Uzor za ovu građevinu graditelj je potražio u dalekom Afganistanu u pseudomaurskom stilu. Stanica je do temelja razorena u velikom napadu na Brod 19. januara 1945. godine. U Sarajevu su sačuvani kompletni planovi ove građevine. Željeznička stanica u Bosanskom Brodu je bila sve do kraja Drugog svjetskog rata, najveći prometni čvor u BiH. Dana 15. jula 1897. krenuo je prvi voz iz Bosanskog Broda prema Derventi i Žepču. Stara rimokatolička crkva Sveti Ilija bila je sagrađena 1860. godine, a nakon podizanja nove crkve 1907. godine bila je pregrađena kao stambeni objekt. Srpska pravoslavna crkva sagrađena je 1894. godine, a džamija je bila sagrađena 1909. godine. O staroj džamiji nema podataka, ali se svakako zna da je bila sagrađena u 18. stoljeću.

Bosanski Brod je zahvaljujući trgovcima u Slavonskom Brodu dobio 1860. godine i prvu petrolejsku lampu u cijeloj BiH. Druga interesantna činjenica je da je 1923. godine Rafinerija nafte uspjela nabaviti auto Ford i to je ujedno bio prvi auto u Bosanskom Brodu. Prvi aeromiting u Bosanskom Brodu je bio 1912. godine. Aeromiting u Brodu je bio priređen samo devet godina nakon što se prvi avion podigao iznad zemlje.

Bosanski Brod je izuzetno teško stradao u ratu u BiH. Početkom 1992. godine, još prije početka ratnih operacija u ostalim dijelovima BiH, na području Bosanskog Broda su se vodile borbe između JNA i hrvatskih snaga koje su pokušale presjeći tzv. Posavski koridor. Bosanski Brod je došao pod hrvatski nadzor i tamo ostao sve do jeseni iste godine kada su ga preuzele snage Republike Srpske.

Nakon toga je Bosanski Brod službeno nosio naziv Srpski Brod, ali mu je odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine vraćeno ime Bosanski Brod. 2009 je grad preimenovan u Brod.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanski Brod imala je 33.962 stanovnika, raspoređenih u 23 naselja.

Nacionalni sastav
Hrvati 13.923 (40,99%)
Srbi 11.464 (33,75%)
Muslimani 4.140 (12,19%)
Jugoslaveni 3.609 (10,62%)
ostali 826 (2,45%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 30.115
Hrvati 14.489 (48,11%)
Srbi 11.273 (37,43%)
Muslimani 3.706 (12,30%)
Jugoslaveni 436 (1,44%)
ostali 211 (0,72%)

Naseljena mjesta su:

Bosanski Brod, Brusnica Mala, Brusnica Velika, Donja Barica, Donja Močila, Donja Vrela, Donje Kolibe, Donji Klakar, Gornja Barica, Gornja Močila, Gornja Vrela, Gornje Kolibe, Gornji Klakar, Grk, Koraće, Kričanovo, Kruščik, Liješće, Novo Selo, Sijekovac, Unka, Vinska i Zborište.

Politika[uredi - уреди]

  • Načelnik: Milovan Čerek
  • Predsjednik Skupštine: Ismet Đuherić

Političke stranke (Ukupan broj mjesta: 25)

Na posljednjim lokalnim izborima (2008) dogodile su se promjene u smislu da je Srpska demokratska Stranka izgubila politicki uticaj i svela se na svega tri odbornika. Novi načelnik Milovan Čerek uspio je pobijediti na izborima zahvaljujući ponajprije savezu sa pet stranaka od kojih je najjača stranka SNSD.

Privreda[uredi - уреди]

Rafinerija nafte "Bosanski Brod"[uredi - уреди]

Rafinerija u Bosanskom Brodu je osnovana 1892. Proces proizvodnje sirove nafte započeo je 1927. Standard oil preuzima proizvodnju sve do Drugog svjetskog rata. Poslije rata rafineriju je nacionalizirala tadašnja vlast. Godišnja proizvodnja je 5.000.000 tona sirove nafte u dvije linije. Obje linije su radile neovisno jedna o drugoj. Rafinerija je imala mogućnost skladištenja kapaciteta od 680.000 cub. metara. Priključena na jadranski naftovod koji se proteže obalom rijeke Save (Sisak-Brod-Beograd) i koji ima priključak za Mađarsku. Transport proizvoda se vrši cestom, prugom i rijekom Savom, te naftovodom Brod-Opatovac (Hrvatska). Mješovita proizvodnja je sadržala benzin, materijale za hemijsku i petrohemijsku industriju, baze uljnih destilata, bitumen i srodni produkti. Tržište se sastojalo od SFRJ i izvoza. Od 1992. godine, početkom ratnih djelovanja, na području općine, rafirenija doživljava ozbiljna oštećenja koja se procjenjuju na 123.000.000$.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Zanimljivosti[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

NK Mladost iz Kričanova osnovana daleke 1950 godine.Ostvarila velike rezultate za jedan seoski klub. Ruševine stadiona koji je bio sagrađen uoči rata i danas svjedoče o snazi kluba.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Turističke atrakcije[uredi - уреди]

Brodska himna[uredi - уреди]

Nekad u davno doba preko dalekih gora prvo je ovamo dosla šarena ptica roda Dugo je kružila sama iznad ove ravnice izmedu Vučijaka i gore Motajice....

Stizali sa svih strana iz svog starog kraja, kroz mnoga vremena burna do novog zavičaja. Slušali bajke ljudi nošeni letom ptice izmedu Vučijaka i gore Motajice.....

Džinovske rasle šume, bujala barska trava, pričali bajke o svijetu velika mutna Sava. Slušali bajke ljudi nošeni letom ptice izmedu Vučijaka i gore Motajice.....

Vanjske veze[uredi - уреди]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Brod, Bosna i Hercegovina koji govori o općini u BiH je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Republika Srpska | Federacija Bosne i Hercegovine
Federalni Distrikti Bosne i Hercegovine
Brčko distrikt
Regije Republike Srpske
Banjalučka | Dobojska | Bijeljinska | Zvornička | Sarajevsko-romanijska | Fočanska | Trebinjska
Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Bosansko-podrinjski | Hercegovačko-neretvanski | Posavski | Sarajevo | Srednjobosanski | Tuzlanski | Unsko-sanski | Zapadnohercegovački | Zeničko-dobojski| Zapadnobosanski
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Istočno Sarajevo| Mostar | Sarajevo
Općine Bosne i Hercegovine
Banja Luka | Banovići | Berkovići | Bihać | Bijeljina | Bileća | Bosanska Dubica | Bosanska Kostajnica | Bosanska Krupa | Bosanski Brod | Bosanski Novi | Bosanski Petrovac | Bosanski Šamac | Bosansko Grahovo | Bratunac | Breza | Bugojno | Busovača | Bužim | Cazin | Centar | Čajniče | Čapljina | Čelić | Čelinac | Čitluk | Derventa | Drvar | Doboj | Doboj Istok | Doboj Jug | Dobretići | Domaljevac-Šamac | Donji Vakuf | Donji Žabar | Foča | Foča-Ustikolina | Fojnica | Gacko | Glamoč | Goražde | Gornji Vakuf-Uskoplje | Gračanica | Gradačac | Gradiška | Grude | Hadžići | Han-Pijesak | Ilidža | Ilijaš | Istočna Ilidža | Istočni Drvar | Istočni Mostar (općina) | Istočni Stari Grad | Istočno Novo Sarajevo | Jablanica | Jajce | Jezero | Kakanj | Kalesija | Kalinovik | Kiseljak | Kladanj | Konjic | Ključ | Kotor-Varoš | Kreševo | Krupa na Uni | Kupres | Kupres (RS) | Laktaši | Livno | Lopare | Lukavac | Ljubinje | Ljubuški | Maglaj | Milići | Modriča | Mostar | Mrkonjić Grad | Neum | Nevesinje | Novi Grad | Novo Sarajevo | Novi Travnik | Odžak | Olovo | Orašje | Osmaci | Oštra Luka | Pale | Pale-Prača | Pelagićevo | Petrovac | Petrovo | Posušje | Prijedor | Prnjavor | Prozor | Ravno | Ribnik | Rogatica | Rudo | Sanski Most | Sapna | Skender-Vakuf | Sokolac | Srbac | Srebrenica | Srebrenik | Stari Grad | Stolac | Šekovići | Šipovo | Široki Brijeg | Teočak | Tešanj | Teslić | Tomislavgrad | Travnik | Trebinje | Trnovo | Trnovo (FBiH) | Tuzla | Ugljevik | Usora | Ustiprača | Vareš | Velika Kladuša | Višegrad | Visoko | Vitez | Vlasenica | Vogošća | Zavidovići | Zenica | Zvornik | Žepče | Živinice