29. 9. – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 16: | Red 16: | ||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
<!-- * [[48 |
<!-- * [[48]]. pr.n.e. — U [[Egiptu]] ubijen [[Pompey (Gnaeus Pompeius Magnus)|Gnej Pompej Veliki]], jedan od najvećih rimskih državnika i vojskovođa, koji je [[69]]. godine pr.n.e. ugušio [[Third Servile War|Spartakov ustanak]], a [[61]]. osvojio [[Jerusalem|Jerusalim]]. [[Roman Senate|Rimski senat]] izabrao ga je za konzula [[52]], a vlast je izgubio nakon poraza od [[Julius Caesar (Gaius Julius Caesar)|Gaja Julija Cezara]] u bici kod [[Pharsalus (Battle of Pharsalus)|Farsale]], poslije čega se sklonio u [[Egipat]]. --> |
||
<!-- — U [[Egiptu]] je ubijen [[Pompey (Gnaeus Pompeius Magnus)|Gnej Pompej Veliki]], jedan od najvećih rimskih državnika i vojskovođa, koji je [[69]]. godine prije nove ere ugušio [[Third Servile War|Spartakov ustanak]], a [[61]]. osvojio [[Jerusalem|Jerusalim]]. [[Roman Senate|Rimski senat]] izabrao ga je za konzula [[52]], a vlast je izgubio nakon poraza od [[Julius Caesar (Gaius Julius Caesar)|Gaja Julija Cezara]] u bici kod [[Pharsalus (Battle of Pharsalus)|Farsale]], poslije čega se sklonio u [[Egipat]]. --> |
<!-- — U [[Egiptu]] je ubijen [[Pompey (Gnaeus Pompeius Magnus)|Gnej Pompej Veliki]], jedan od najvećih rimskih državnika i vojskovođa, koji je [[69]]. godine prije nove ere ugušio [[Third Servile War|Spartakov ustanak]], a [[61]]. osvojio [[Jerusalem|Jerusalim]]. [[Roman Senate|Rimski senat]] izabrao ga je za konzula [[52]], a vlast je izgubio nakon poraza od [[Julius Caesar (Gaius Julius Caesar)|Gaja Julija Cezara]] u bici kod [[Pharsalus (Battle of Pharsalus)|Farsale]], poslije čega se sklonio u [[Egipat]]. --> |
||
<!-- * [[106]]. p.n.e. — Rođen rimski vojskovođa i državnik [[Pompey (Gnaeus Pompeius Magnus)||Gnej Pompej Veliki]], osvajač [[Jerusalem|Jerusalima]] [[61]]. godine prije nove ere. Učestvovao je u gušenju ustanka rimskih robova koji je od [[71]]. do [[69]]. p. n. e. predvodio [[Spartacus|Spartak]], a glas velikog vojskovođe stekao je [[66]]. godine p. n. e. pobjedom nad pontskim kraljem [[Mithridates VI of Pontus (Eupator Dionysius)|Mitridatom Šestim Eupatorom]], čime je učvrstio rimsku vlast u [[Anatolia (Asia Minor)|Maloj Aziji]]. Sa [[Gaius Julius Caesar|Gajem Julijem Cezarom]] i [[Marcus Licinius Crassus|Markom Licinijem Krasom]] [[60]]. godine p. n. e. stvorio je [[First Triumvirate|Prvi trijumvirat]], na šta je bio prinuđen, jer ga je [[Senat]] spriječio da uspostavi ličnu diktaturu. U borbi za primat kasnije se udružio sa [[Senatom]], koji ga je [[52]]. godine p. n. e. izabrao za jedinog konzula, ali je vlast izgubio porazom od [[Gaius Julius Caesar|Cezara]] [[48]]. godine p. n. e. u bici kod [[Pharsalus (Battle of Pharsalus)|Farsale]], poslije koje se sklonio u [[Egipat]], gdje je ubijen. --> |
|||
* [[522. pne.]] - Ubojstvom uzurpatora [[Smerdis]]a [[Darije Veliki]] osvaja vlast u [[Ahemenidska Monarhija|Perzijskoj Monarhiji]]. |
* [[522. pne.]] - Ubojstvom uzurpatora [[Smerdis]]a [[Darije Veliki]] osvaja vlast u [[Ahemenidska Monarhija|Perzijskoj Monarhiji]]. |
||
* [[1066]]. — Iskrcavanjem [[Normani|normanskih]] trupa kod Pevenseya počela je borba za [[Engleska|englesko]] prijestolje na koje je pravo polagao [[William I Osvajač|Vilim]], vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u [[Bitka kod Hastingsa|Bitci kod Hastingsa]] pobijedio kralja Harolda II. |
* [[1066]]. — Iskrcavanjem [[Normani|normanskih]] trupa kod Pevenseya počela je borba za [[Engleska|englesko]] prijestolje na koje je pravo polagao [[William I Osvajač|Vilim]], vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u [[Bitka kod Hastingsa|Bitci kod Hastingsa]] pobijedio kralja Harolda II. |
||
* [[1399]]. — Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja [[Rikard II.|Rikarda II.]]. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantegenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači [[1400]]. došao na englesko prijestolje kao [[Henrik IV., kralj Engleske|Henrik IV.]]. |
* [[1399]]. — Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja [[Rikard II.|Rikarda II.]]. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantegenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači [[1400]]. došao na englesko prijestolje kao [[Henrik IV., kralj Engleske|Henrik IV.]]. |
||
<!-- * [[1399]]. — Kralj [[Richard II of England|Richard II]] postao je prvi engleski monarh koji je abdicirao. Na abdikaciju su ga primorali plemići koji su se pobunili protiv njegove apsolutističke vladavine. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1518]]. — Rođen je italijanski slikar [[Tintoretto (Jacopo Comin)|Jacopo Tintoretto, jedan od najvećih majstora [[16]]. vijeka, čuven po vještini postizanja izuzetnih svjetlosnih efekata. Imao je veliki utjecaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste ("Tajna večera", "Posljednji sud"). --> |
|||
⚫ | <!-- * [[1902]]. — Umro je francuski pisac [[Émile Zola|Emile Zola]], tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898) predsjedniku [[Francuske]] pod naslovom "Optužujem", u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u [[Dreyfus affair|Drajfusovoj aferi]]. --> |
||
<!-- * [[1547]]. — Rođen je španski književnik [[Miguel de Cervantes|Miguel de Cervantes]].--> |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
<!-- * [[1758]]. — Rođen je engleski admiral [[Horatio Nelson, 1st Viscount Nelson|Horatio Nelson]], jedan od najvećih stratega u historiji pomorskih ratova. Odnio je ključne pobjede nad [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovom flotom]], a [[1805]]. je nanio katastrofalan poraz udruženoj špansko-francuskoj floti kod [[Battle of Trafalgar|Trafalgara]]. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1901]]. — Rođen je italijanski nuklearni fizičar [[Enrico Fermi|Enrico Fermi]], dobitnik [[Nobel Prize in Physics|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1938]]. Zaslužan je za niz osnovnih otkrića u fizici atomskog jezgra, a [[2]]. decembra [[1942]]. u [[Chicago|Čikagu]] pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao početak atomskog doba. --> |
|||
⚫ | <!-- * [[1902]]. — Umro je francuski pisac [[Émile Zola|Emile Zola]], tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898) predsjedniku [[Francuske]] pod naslovom "Optužujem", u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u [[Dreyfus affair|Drajfusovoj aferi]]. --> |
||
<!-- — Umro je francuski pisac [[Émile Zola|Emile Zola]], tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana, autor "Tereze Raken", "Žerminala", "Nane" i drugih romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898.) predsjedniku [[Francuske]] pod naslovom "Optužujem", u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u "Drajfusovoj aferi". --> |
|||
<!-- * [[1904]]. — Rođen je ruski pisac [[Nikolai Ostrovsky|Nikolaj Aleksejevič Ostrovski]], tvorac sovjetskog revolucionarno-vaspitnog romana. Djela: romani "Kako se kalio čelik", "Rođeni u oluji". --> |
|||
<!-- * [[1911]]. — [[Italija]] je objavila rat [[Turskoj]] i upala u libijsku provinciju [[Tripolitania|Tripolitaniju]]. --> |
|||
<!-- * [[1913]]. — [[Rudolf Diesel|Rudolf Diesel]], njemački inženjer, konstruktor prvog motora sa unutrašnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893.), nestao je u moru u kanalu [[English Channel (la Manche)|Lamanš]] prilikom putovanja iz [[Antwerp|Antverpena]] u [[London|London]]. --> |
|||
<!-- * [[1918]]. — [[Bugarska]] je nakon poraza na [[Macedonian Front|Solunskom frontu]] u [[Prvom svjetskom ratu]] potpisala primirje sa saveznicima ("Solunsko primirje"). --> |
|||
<!-- * [[1923]]. — Na osnovu mandata [[League of Nations|Društva naroda]], [[Velika Britanija]] je uspostavila vlast u [[Palestini]]. --> |
|||
<!-- * [[1930]]. — Umro je ruski slikar [[Ilya Repin (Ilya Yefimovich Repin)|Ilja Jefimovič Rjepin]], glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki utjecaj na umjetnike svoga vremena i bio je uzor sovjetskih socijalističkih realista ("Burlaci na Volgi", "Litija", "Ivan Grozni i njegov sin Ivan", "Hapšenje propagandista"). --> |
|||
<!-- * [[1938]]. — [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]] i [[Njemačka]] potpisale su sporazum u [[Munich (München)|Minhenu]] kojim je [[Njemačkoj]] dozvoljeno da pripoji [[Sudetenland|Sudetsku oblast]], dio [[Čehoslovačke]] sa njemačkom nacionalnom manjinom. [[Munich Agreement|Minhenski sporazum]] smatra se presudnim aktom kojim je [[Adolf Hitler|Hitleru]] otvoren put za otpočinjanje [[Drugog svjetskog rata]]. --> |
|||
<!-- * [[1940]]. — [[Rumunija]] je u [[Drugom svjetskom ratu]] istupila iz [[Balkan Pact|Balkanskog pakta]] koji je [[9]]. februara [[1934]]. u [[Athens|Atini]] zaključila s [[Jugoslavijom]], [[Turskom]] i [[Grčkom]]. |
|||
<!-- * [[1941]]. — Za vrijeme [[Drugog svjetskog rata]], njemački nacisti izvršili su masakr nad [[Jevrejima]] u [[Babi Yar|Babi Jaru]], nedaleko od [[Kiev|Kijeva]]. Ubijeno je preko [[30.000]] ljudi, među kojima su bili žene, djeca i starci. --> |
|||
<!-- * [[1941]]. — U [[Moscow|Moskvi]] u [[Drugom svjetskom ratu]] počela konferencija [[SSSR]], [[SAD]] i [[Velike Britanije]], na kojoj su [[Washington, D.C.|Vašington]] i [[London|London]] uslovili pomoć slanjem britanskih divizija na istočni front i stvaranjem vazduhoplovne baze [[SAD]] u Sibiru, što je [[Moscow|Moskva]] odbila. Ipak je sklopljen [[Povjerljivi protokol]], kojim su se [[SAD]] i [[Velika Britanija]] obavezale da narednih devet mjeseci šalju oružje i opremu [[Red Army|Crvenoj armiji]]. --> |
|||
<!-- * [[1943]]. — Rodio se [[Lech Wałęsa|Lech Wałęsa]] poljski državnik i političar, prvi predsjednik demokratske [[Poljske]] i dobitnik [[Nobel Peace Prize|Nobelove nagrade za mir]] [[1983]]. godine. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1958]]. — Emitovan je prvi zajednički program [[TV]] odašiljača u [[Beogradu]], [[Zagrebu]] i [[Ljubljani]]. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- * [[1967]]. — [[International Monetary Fund|Međunarodni monetarni fond]] okupio je svojih [[106]] članica na sastanku u [[Rio de Janeiro|Rio de Žaneiru]], gdje je odobrena reforma svjetskog monetarnog sistema. --> |
|||
<!-- * [[1970]]. — Potpredsjednik [[Egipta]] [[Anwar Sadat|Anvar el Sadat]] preuzeo dužnost šefa države dan poslije smrti [[Gamal Abdel Nasser|Gamala Abdela Nasera]]. --> |
|||
⚫ | |||
<!-- — [[Japan]] i [[Kina]] su normalizovali diplomatske odnose. --> |
|||
<!-- * [[1994]]. — Na sastanku ministara odbrane, zemalja članica [[NATO]] snaga postignut je dogovor da se pojačaju napadi na položaje Vojske [[Republike Srpske]] u [[Bosni i Hercegovini]]. --> |
|||
<!-- * [[1999]]. — Specijalne policijske snage za razbijanje demonstracija brutalno su pretukle demonstrante u [[Beogradu]], kada su pokušali da dođu do rezidencije predsjednika [[SR Jugoslavije]] [[Slobodana Miloševića]] i izraze nezadovoljstvo njegovom devetogodišnjom vladavinom. --> |
|||
<!-- * [[2000]]. — Pozivu lidera [[Demokratske opozicije Srbije]] na građansku neposlušnost i generalni štrajk zbog pokušaja režima da falsifikuje izborne rezultate od [[24]]. septembra, prvi su se odazvali srednjoškolci u [[Gornjem Milanovcu]] i rudari kolubarskog rudnika [[Tamnava]]. U narednim danima talas štrajkova zahvatio je cijelu [[Srbiju]], počela je blokada magistralnih puteva. --> |
|||
<!-- ** [[2000]]. — Visoki predstavnik za [[BiH]] [[Wolfgang Petritsch|Volfgang Petrič]] nametnuo [[Zakon o jedinstvenom pasošu BiH]]. --> |
|||
<!-- * [[2002]]. — Afganistanski sportaši vratili su se na međunarodna takmičenja nakon osam godina neučestvovanja. Bili su dio [[14]]. [[Asian Games|Azijskih igara]] održanih u [[Busan|Pusanu]], u [[Južnoj Koreji]]. --> |
|||
<!-- * [[2003]]. — Sud u [[Beogradu]] osudio je haškog bjegunca [[Milana Lukića]] i [[Olivera Krsmanovića]] iz [[Višegrada]] (obojica u bjekstvu) i [[Dragutina Dragičevića]] iz [[Srebrenice]] na [[20]] godina, a [[Đorđa Ševića]] iz [[Rume]] na [[15]] godina zatvora za ubistvo [[16]] Bošnjaka iz mjesta [[Sjeverin]] oktobra [[1992]]. godine. --> |
|||
. |
. |
||
Verzija na datum 30 septembar 2016 u 00:28
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartut. |
29. rujna/septembar (29. 9.) je 272. dan godine po gregorijanskom kalendaru (273. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 93 dana.
Događaji
- 522. pne. - Ubojstvom uzurpatora Smerdisa Darije Veliki osvaja vlast u Perzijskoj Monarhiji.
- 1066. — Iskrcavanjem normanskih trupa kod Pevenseya počela je borba za englesko prijestolje na koje je pravo polagao Vilim, vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u Bitci kod Hastingsa pobijedio kralja Harolda II.
- 1399. — Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja Rikarda II.. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantegenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači 1400. došao na englesko prijestolje kao Henrik IV..
- 1949. — Sovjetski Savez otkazao je sporazum prijateljstva s Jugoslavijom koji je bio sklopljen 11. travnja 1945.
- 1965. — Britanski premijer Harold Wilson pledirao je na laburističkom stranačkom danu u Blackpoolu za stvaranje zone bez atomskog oružja u Europi.
- 1972. — Japan i Kina dogovorili su normalizaciju odnosa i razmjenu veleposlanika.
.
Rođenja
- 106. pne. - Pompej Veliki, rimski političar i vojskovođa († 48. pne.).
- 1518. — Tintoretto, italijanski slikar († 1594.).
- 1547. — Miguel de Cervantes, španjolski pisac († 1616.).
- 1758. — Horatio Nelson, britanski pomorac i admiral († 1805.).
- 1867. — Walther Rathenau, njemački političar i industrijalac († 1922.).
- 1902. — Zdenko Strižić, hrvatski arhitekt († 1990.).
- 1936. — Silvio Berlusconi, talijanski poduzetnik, političar i državnik.
- 1943. — Lech Walesa, poljski političar.
- 1969. — Ivica Vastić, umirovljeni hrvatski-austrijski nogometaš.
- 1983. — Albert Celades, bivši španjolski nogometaš i trener.
- 1976. — Andriy Shevchenko, ukrajinski nogometni reprezentativac.
- 1988. — Kevin Durant, američki profesionalni košarkaš.
- 1991. — Adem Ljajić, srpski nogometaš.
.
Smrti
- 1833. — Ferdinand VII., španjolski kralj (* 1784.).
- 1902. — Émile Zola, francuski književnik (* 1840.).
- 1909. — Vladimir Vidrić, hrvatski književnik (* 1875.).
- 1910. — Winslow Homer, američki slikar (* 1836.).
- 1937. — Ray Ewry, bio je američki atletičar, osmerostruki olimpijski pobjednik (* 1873.).
- 1973. — Wystan Hugh Auden, američki pjesnik engleskog porijekla (* 1907.).
- 1990. — Alberto Moravia, talijanski književnik (* 1907.)
- 1991. — Milan Tepić, major Jugoslovenske narodne armije i poslednji narodni heroj Jugoslavije (* 1957.).
- 2000. — Pierre Trudeau, kanadski premijer Vlade (* 1919.)
.
Blagdani
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar