Venecijanska laguna – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m robot kozmetičke promjene
Nema sažetka izmjene
Red 11: Red 11:
'''Venecijanska laguna''' ([[italijanski jezik|talijanski]]: ''Laguna Veneta'') je zatvoreni zaljev u [[Venecijanski zaljev|venecijanskom zaljevu]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u kojem se nalazi grad [[Venecija]].
'''Venecijanska laguna''' ([[italijanski jezik|talijanski]]: ''Laguna Veneta'') je zatvoreni zaljev u [[Venecijanski zaljev|venecijanskom zaljevu]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u kojem se nalazi grad [[Venecija]].


== Hidrografija ==
== Geografske karakteristike ==


''Venecijanska laguna'' proteže se od rijeke [[Sile]] na sjeveru do rijeke [[Brenta|Brente]] na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i [[Venecija]] i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i [[kanal]]ima, dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća [[močvara]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. <ref>Sylvia Poggioli ([[7. 1.|7. siječnja]], [[2008]]) [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=17855145 ''MOSE Project Aims to Part Venice Floods'']. ''Jutarnje izdanje'', radio programa</ref>
Venecijanska laguna proteže se od rijeke [[Sile]] na sjeveru do rijeke [[Brenta|Brente]] na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i [[Venecija]] i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i [[kanal]]ima, dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća [[močvara]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. <ref>Sylvia Poggioli ([[7. 1.|7. siječnja]], [[2008]]) [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=17855145 ''MOSE Project Aims to Part Venice Floods'']. ''Jutarnje izdanje'', radio programa</ref>


Laguna je povezana s [[Jadransko more|Jadranskim morem]] s tri ulaza: kod otoka ''Lido di Venezia'' (ulaz u [[Mestre]] i Veneciju), kod luke ''Malamocco'' i kod grada ''[[Chioggia|Chioggie]]''. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih [[plima i oseka|plima]] poznatih kao ''Acqua Alta'' ([[italijanski jezik|talijanski]]: ''visoka voda''), koje redovito poplave veći dio Venecije.
Laguna je povezana s [[Jadransko more|Jadranskim morem]] s tri ulaza: kod otoka Lido di Venezia (ulaz u [[Mestre]] i Veneciju), kod luke ''Malamocco'' i kod grada [[Chioggia|Chioggie]]. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih [[plima i oseka|plima]] poznatih kao ''Acqua Alta'' ([[italijanski jezik|talijanski]]: ''visoka voda''), koje redovito poplave veći dio Venecije.


''Venecijanska laguna'' je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih [[Estuarij|estuarija]] koji se je u doba [[Rimsko Carstvo|Rima]] prostirao od [[Ravenna|Ravenne]] na jugu, do [[Trst]]a na sjeveru. U [[5. vijek|V st.]] i [[6. vijek|VI st.]] na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu [[Mletačka Republika|Mletačku republiku]].
Venecijanska laguna je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih [[Estuarij|estuarija]] koji se je u doba [[Rimsko Carstvo|Rima]] prostirao od [[Ravenna|Ravenne]] na jugu, do [[Trst]]a na sjeveru. U [[5. vijek|V st.]] i [[6. vijek|VI st.]] na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu [[Mletačka Republika|Mletačku republiku]].
[[Datoteka:TorcelloLagune.jpg|thumb|lijevo|260px|Pogled na otočić Torcello iz lagune]]
[[Datoteka:TorcelloLagune.jpg|thumb|lijevo|260px|Pogled na otočić Torcello iz lagune]]
Laguna je geološki nastala negdje oko [[7. milenijum pne.|7 000.]] - [[6. milenijum pne.|6 000. godina pne.]] godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg [[Jadran]]a. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke [[Po]] svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru.
Laguna je geološki nastala negdje oko [[7. milenijum pne.|7 000.]] - [[6. milenijum pne.|6 000. godina pne.]] godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg [[Jadran]]a. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke [[Po]] svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru.
Red 95: Red 95:
{{izvori}}
{{izvori}}


== Vanjski linkovi ==
== Vanjske veze ==
⚫
{{Commonscat|Venetian lagoon}}

* [http://atlante.silvenezia.it/en/ Atlas lagune] {{en icon}}, {{it icon}}
* [http://atlante.silvenezia.it/en/ Atlas lagune] {{en icon}}, {{it icon}}
* [http://www.silvenezia.it SIL - Sistema Informativo della Laguna di Venezia] {{it icon}}
* [http://www.silvenezia.it SIL - Sistema Informativo della Laguna di Venezia] {{it icon}}
Red 103: Red 103:


{{Svjetska baština u Italiji}}
{{Svjetska baština u Italiji}}
⚫
{{Commonscat|Venetian lagoon}}


[[Kategorija:Venecija]]
[[Kategorija:Venecija]]
Red 109: Red 108:
[[Kategorija:Jadransko more]]
[[Kategorija:Jadransko more]]
[[Kategorija:Zaljevi]]
[[Kategorija:Zaljevi]]
[[Kategorija:Lagune]]

Verzija na datum 16 maj 2015 u 23:18

Venecija s lagunom
Svjetska baština – UNESCO
 Italija
Registriran:1987. (11. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:i, ii, iii, iv, v, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u venecijanskom zaljevu u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.

Hidrografija

Venecijanska laguna proteže se od rijeke Sile na sjeveru do rijeke Brente na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i Venecija i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i kanalima, dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća močvara u Sredozemlju. [1]

Laguna je povezana s Jadranskim morem s tri ulaza: kod otoka Lido di Venezia (ulaz u Mestre i Veneciju), kod luke Malamocco i kod grada Chioggie. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih plima poznatih kao Acqua Alta (talijanski: visoka voda), koje redovito poplave veći dio Venecije.

Venecijanska laguna je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih estuarija koji se je u doba Rima prostirao od Ravenne na jugu, do Trsta na sjeveru. U V st. i VI st. na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu Mletačku republiku.

Pogled na otočić Torcello iz lagune

Laguna je geološki nastala negdje oko 7 000. - 6 000. godina pne. godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg Jadrana. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke Po svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru.

Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U 15. i 16. stoljeću, Mlečani su počeli sa velikim meliracionim radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod Venecije od 19. stoljeća ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.

Upravna podjela

Teritorij Venecijanske lagune nalazi se gotovo u cijelosti unutar provincije Venecije i podijeljen je uglavnom između gradova: Venecija, Chioggia i Cavallino-Treporti , manji dijelovi pripadaju gradovima: Jesolo, Quarto d'Altino, Mira, Campagna Lupia. Nadležnost nad vodama u Laguni imaju Lučke kapetanije u Veneciji i Chioggi i Talijanski magistrat za vode.

Otoci lagune

Izvorno mnogi otoci u laguni bili su močvarni, i nepogodni za ljudsko stanovanje, ali su postupno odvodnjom i kanaliziranjem voda, isušeni i kasnije naseljeni. Mnogi manji otoci u laguni su potpuno umjetni.

Pogled iz zraka na Venecijansku lagunu sa bezbroj otočića i Venecijom u sredini
Otočić San Giorgio Maggiore

Najveći otoci venecijanske lagune:

Pješčani otoci lagune:

Ostali manji otoci lagune:

Utvrđeni otoci

  • Campalto
  • Buel del Lovo
  • Tessera
  • Carbonera
  • Campana o Podo
  • Ex Poveglia
  • Trezze
  • Fisolo

Nestali otoci

Izvori

  1. ↑ Sylvia Poggioli (7. siječnja, 2008) MOSE Project Aims to Part Venice Floods. Jutarnje izdanje, radio programa

Vanjske veze

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Venecijanska_laguna&oldid=14729943