Chioggia

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Chioggia
Cióxa
Pogled na grad iz zraka
Pogled na grad iz zraka
Koordinate: 45°12′N 12°19′E / 45.200°N 12.317°E / 45.200; 12.317
Država  Italija
regija Veneto
provincija Venecija (VE)
frazioni Brondolo, Borgo San Giovanni, Cà Bianca, Cà Lino, Cà Pasqua, Cavanella d'Adige, Isolaverde, Sant'Anna di Chioggia, Sottomarina, Valli
Vlast
 - gradonačelnik Giuseppe Casson
Površina
 - Ukupna 185 km²
Visina 2
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 50 674
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 30015
Pozivni broj 041
Karta
Chioggia is located in Italija
Chioggia
Chioggia
Chioggia na karti Italije

Chioggia (ven. Cióxa, lat. Clodia) je ribarski gradić pored Venecije (25–50 km) u Venetu. Grad se smjestio na južnom ulazu u Venecijansku lagunu na malom istoimenom otoku i većem Sottomarinu preko kojeg je spojen s kopnom.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Chioggia i Sottomarina nisu bile poznate u antici, iako Plinije usput spominje Chioggiu kao Clodiu. Ime grada se mijenjalo, ovisno o povijesnom razdoblju, tako se zvao Clodia, Cluza, Clugia, Chiozza i Chioggia.[1] Jedan od najstarijih dokumenata u kojem se navodi ime Chioggia datira iz 6. vijeka, tada je bila grad u sastavu Bizanta. Chioggiu je sravnio sa zemljom kralj Pippin iz Italije u 9. vijeku.

Chioggia
Canal Vena

Potom je grad obnovljen kao naselje solana. U srednjem vijeku postojala su dvije ClugieClugia major (Velika Clugia) i Clugia minor (Mala Clugia) pješčana barijera oko 600 m dalje u Jadranskom moru. Kao slobodni grad i sjedište biskupije Chioggia je od 1110 godine igrala značajnu ulogu u tzv. ratu za Chioggiu, između Venecije i Genove. Grad je isprva 1378. osvojila Genova, pa potom u junu 1380. Venecija. Od tada je Chioggia u sastavu Mletačke Republike.

Gradske znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Chioggia je Venecija u minijaturi, sa svega par kanala od kojih je najveći kanal Vena, te malim uskim uličicama (calli tj. kaletama). Chioggia ima nekoliko srednjovjekovnim crkava koje su sve temeljno rekonstruirane u 16. i 17. vijeku za najvećeg prosperiteta grada. Crkva sv. Marije izgrađena je u 11. vijeku i od 1110. je katedralna crkva grada. Temeljito je preuređena u duhu baroka 1623. prema nacrtimaarhitekta Baldassarea Longhene. Crkva sv. Andrije iz 18. vijeka ima zvonik podignut u 11. i 12. vijeku, što je jedan od najstarijih osmatračkih tornjeva na svijetu. U unutrašnjosti crkve nalazi se oltarna slika Raspeće Krista Jacopa Palme Starijeg.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sve do 19. st, žene iz Chioggie nosile su osebujni tip pregača koji se mogao toliko podići da je služio i kao veo. Chioggia je poznata po čipkarstvu, poput Pellestrine i Burana, obližnjih otoka iz lagune. Chioggia je poslužila kao idealna scenografija velikom venecijanskom komediografu Carlu Goldoniju za njegove Le baruffe chiozzotte, komedije u kojima su glavni likovi glasni ribari iz Chioggie, sa svojim svađama i podbadanjima (baruffa = svađa, podbadanje, chiozzotte = deminutiv od Chioggia, dakle iz Chioggice). Chioggia je bila vrlo dragi motiv značajnog hrvatskog slikara Emanuela Vidovića koji je dio svoje mladosti i školovanja proveo u Chioggi.

Istaknute ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Ribarstvo je od antike najznačajnija privredna grana u gradu. Ostale važne grane su tekstilna industrija, ciglane i čeličana u Sottomarini. Chioggia je i značajan turistički centar, sa svojih 60 hotela i 17 kampova. Chioggia je dobila ime po vrsti maslačka (radiča).

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]