Coordinates: 45°29′26″N 12°14′17″E / 45.4906°N 12.2381°E / 45.4906; 12.2381

Mestre

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mestre
Mestre na mapi Veneta
Mestre
Mestre
Koordinate: 45°29′26″N 12°14′17″E / 45.4906°N 12.2381°E / 45.4906; 12.2381
Država Italija
Regija Veneto
Stanovništvo
170.000

Mestre je naselje u Venetu u Sjevernoj Italiji, odnosno jedan od kvartova (frazione) grada Venecije. Leži na kopnu, zajedno sa susjednim kvartovima (Marghera, Chirignago, Favaro Veneto i Zelarino). U Mestrima živi oko 170.000 stanovnika. Mestre je povezan s Venecijom starijim željezničkim (1846) i novijim automobilskim mostom (1933), nazvanim Ponte della Libertà (Most Slobode). Mestre je najveće naselje u Italiji koji nema status autonomnog grada (Comune).

Historija[uredi | uredi kod]

Prema legendi, Mestre je osnovao Mesteles, pratilac antičkog junaka Antenora, bjegunca iz Troje koji je osnovao Padovu. Stvarno porijeklo naselja nije baš potpuno jasno, zna se da je rimski oppidum (tvrđava) bila na području Mestra, kao i to da je srušena za Atile, odnosno da je vjerojatno obnovljena u 10. vijeku.

Prvi pisani spomen Mestre je u carskoj diplomi kojom je car Oton III, darovao Rambaldu, grofu od Trevisa, zemlje na području pod nazivom Mestre. Godine 1152. papa Eugen III. svojom bulom (poveljom) priznaje biskupa od Trevisa kao nominalnog gospodara Mestra, a u istom dokumentu navodi se postojanje Crkve San Lorenzo, kaštela i luke. Godine 1257. biskup je tu privilegiju ustupio Albericu da Romanu. Od brzog ekonomskog rasta Venecije, naročito je profitirala luka u Mestrima koja je bila prirodna veza Venecije s kopnom.

Godine 1274. izgorio je kaštel u Mestrima, tako da su se njegovi stanovnici preselili u obližnji Castelnuovo (Novi kaštel). Od starog kaštela danas nema nikakvih tragova. Velikaška porodica Scaliger iz Verone godine 1323. zauzela je Mestre i susjedni Treviso. Mlečani, bojeći se širenja veronske vlasti na ozemlju u svojoj neposrednoj blizini, nanovo su osvojili Mestre 29. septembra 1337. godine. Ubrzo po ponovnoj uspostavi svoje vlasti, izgradili su umjetni kanal kako bi si olakšali prijevoz robe i ljudi.

Venecijanska dominacija nad Mestrima okončana je 16. jula 1797. godine, a 1808. građani Mestra u skladu s tekovinama Francuske revolucije organizirali su se kao slobodna komuna. Nakon toga grad je došao prvo pod austrijsku i potom pod talijansku vlast. Status grada Mestre su dobile tek 1923. godine, no svega tri godine kasnije kraljevskim ukazom su pripojene gradu Veneciji, zajedno s gradovima Chirignagom, Zelarinom i Favaro Venetom.

Tokom 1960-ih i 1970-ih, Mestre su doživjele veliki porast stanovništva jer su se u gradu i okolici (Marghera) ubrzano gradili veliki industrijski pogoni.

Gradske znamenitosti[uredi | uredi kod]

  • Katedrala San Lorenzo (17. v.)
  • Palazzo da Re
  • Torre dell'Orologio (Toranj sa satom iz 1108)
  • Palazzo podestarile (Palača podeste)
  • Provvedaria
  • Orto Botanico Locatelli, mali botanički vrt

Strani konzulati[uredi | uredi kod]

U Mestrima rade sljedeći konzulati:

Vanjske veze[uredi | uredi kod]