Troja

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Za ostale upotrebe, pogledajte Troja (razvrstavanje).

Troja, ili Ilij (starogrčki: Τροία [Troía] ili Τροίας [Troías], ili Ίλιον [Ílion] ili Ίλιος [Ílios]; latinski: Troia, ili IliumturskiTruva ili Troya), je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću pne.

Osim toga, Troja je ime jednog arheološkog nalazišta na navodnoj lokaciji homerske Troje u Maloj Aziji, danas u sjeverozapadnoj Turskoj, u blizini morske obale jugozapadno od Dardanela pod planinom Idom.

Pod vladavinom rimskog cara Augusta sagrađen je novi grad Ilium na mjestu koje su mnogi smatrali lokacijom legendarnog Ilija. Grad je cvao do utemeljenja Konstantinopola, a pod Bizantom je propadao. Rimski grad Celeia (današnje Celje u Sloveniji) neki su pisci nazivali Troia secunda ("druga Troja").

Njemački je arheolog Heinrich Schliemann iskapao u tom području u 1870-ima. Kasnija su iskapanja otkrila više gradova sagrađenih u različitim razdobljima. Jedan od ranijih gradova (Troja VIIa) često se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna.

Schliemannov najspektakularniji nalaz je bio t.zv. Prijamovo blago (tako ga je nazvao sam Schliemann). Ali još u vrijeme njegovog života su se pojavile prve naznake da bi zlatno blago moglo biti oko 1.000 starije nego što je Schliemann pretpostavljao.

Novija iskapanja su pronašla tragove puno starijeg naseljavanja tog područja koja sežu u 5 tisuća godina pne.