Bula

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bula
Bulla
Etruščanska bula sa likovima Ikara i Dedala
Etruščanska bula sa likovima Ikara i Dedala

Bula (latinski bulla = mjehurić) je izvorno bio etrurski ukrasni privjesak, najčešće kružnog ili ovalnog oblika, ukrašen glavom lava ili satira.[1]

One su bile šuplje, često s filigranski ukrašenim rubovima, sa pomičnom alkom na vrhu, koja je služila za vješanje bule. Smatra se da je ona služila i kao čep, jer se pretpostavlja da se u njima čuvala tekućina, vjerojatno parfem.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kod Etruščani se taj običaj izgleda razvio još iz brončanog doba, kad su se nosile male školjke.[2] Vremenom su se počele izrađivati od metala, od dviju udubljenih pločica, promjera od 4 - 6 cm[2], ili kao kožne vrećice.

Rimljani su preuzeli običaj nošenja bula od Etruščana, i zadržali ga do kraja 4. vijeka.[2] Ispočetka su bulama ukrašavali djecu patricija, kasnije se taj običaj proširio i na djecu senatora, i istaknutih legionara, a nakon Drugog punskog rata, taj običaj proširio se na svu djecu, s tom razlikom da su djeca patricija, senatora i viših slojeva društva, nosila bule od zlata, a običnih građana od kože.[2]

U njima se nosila amajlija (praebia) i zavjet kućnim bogovima larima. Bule su dječaci nosili obješene oko vrata do sedamnaeste godine života, njih su izgleda nosile i djevojčice (pored ostalog nakita) sve do udaje. A i odrasli prilikom trijumfalnih povorka, kao amajliju protiv zavisti. Bule su se izrađivale od zlata, srebra, bronce, kože i jantara. Velik broj jantarnih i brončanih bula pronađen je po antičkim grobnicama, ali se počevši od 7. vijeka pne. one uglavnom izrađuju od plemenitih metala, najčešće od zlata. Što se tiče formi, najčešće su izrađivane u obliku kruga ili ovala, ali bilo je i onih u obliku srca i polumjeseca. Neke su bile potpuno glatke - bez ikakvog ukrasa, ali je dobar dio bio ukrašen gravurama ili reljefima.[2]

Za vrijeme ranog srednjeg vijeka bulama se počinju nazivati pečati - plombe kojima su bizantski carevi počeli ovjeravati svoje značajne dokumente, a od 13. vijeka na taj način su ovjeravali svoje dokumente i pape, monarsi, brojni krupni feudalci i visoki crkveni prelati, pa se vremenom počeo tako zvati i sam dokument.[1] Te bule bile su dvostrani olovni (ili keramički) pečati koji su se stavljali na dokument od većeg značaja, kao što je bila Zlatna bula Bele IV. iz 1242.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "bulla" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/84384/bulla. pristupljeno 28. 01. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "bulla" (talijanski). Enciclopedia Treccani. http://www.treccani.it/enciclopedia/bulla_%28Enciclopedia-Italiana%29/. pristupljeno 30. 01. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]