Pečat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Pečat (razvrstavanje).
Gradski pečat (matica) Náchoda iz 1570.

Pečat (stsl. pečatь; štambilj, žig), predmet kojim se overavaju: isprave, pisma, pošiljke, diplome i slično. Pečat je obično od drveta sa gumenim delom koji je izgraviran. Pečat se koristi tako što se gumeni deo "nakvasi" mastilom a onda otiskom na dokumentu ostaje tekst gravure.

Metalni pečati su se ranije koristili (još se po negde i sada koriste) tako što se gravurom preko svežeg voska ostavlja otisak tako da se voskom zapečaćene pošiljke (ili zatvorena vrata) ne mogu otvoriti bez narušavanja otiska.

Za reč "pečat" se često kod nas koriste i sinonimi mur, štempl ili štampilja.

Reč štambilj potiče od nemačke reči Stempe i italijanske reči Stampiglia.

Majstor koji pravi pečate se zove pečatorezac.

Zanimljivosti[uredi | uredi kod]

  • Po "legendi" ekser na pečatu je izmislio Miloš Obrenović. Miloš je navodno imao pečat sa svojim imenom ali pošto je bio nepismen naredio je da mu ekserom označe gornju stranu tako da bi ime uvek bilo uspravno odštampano.
  • Izraz "zapečatiti" znači nešto definitivno završiti a slično tome kada se nešto nekome završi (obično loše) kaže se "zapečatiti sudbinu".
  • Pojam carski pečat obično znači da je nešto veoma važno pa je overeno carskim pečatom. S tim u vezi u istoriji je "carski pečat" bio veoma važan i njime su se overavala veoma značajna dokumenta pa je postojalo i posebno poverljivo lice takozvani "čuvar carskog pečata".

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  • Milan Vujaklija, Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd, 1991. godina