Sardinija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Regione Autonoma della Sardegna
Regione Autònoma de sa Sardigna
Flag of the Italian region Sardinia.svg
Glavni grad Cagliari
Predsjednik Francesco Pigliaru
(Partito Democratico)
Pokrajine Cagliari
Carbonia-Iglesias1
Medio Campidano1
Nuoro
Ogliastra1
Olbia-Tempio1
Oristano
Sassari
Broj općina 377
Površina 24 090 km²
  treća u Italiji (8.0 % Italije)
Stanovništvo (2003 procjena.)
 - Ukupno

 - Poredak
 - Gustoća


1 637 639
11 (2.9 %)
68/km²
Sardinia in Italy.svg
Mapa pokazuje položaj regije Sardinija u Italiji
1 - pokrajine od maja 2005.


L'Alguer, Sardinija

Sardinija (sardinski: Sardigna, Sardinna ili Sardinnia, talijanski: Sardegna, katalanski Sardenya), je drugi po veličini otok na Mediteranu i Autonomna talijanska regija smještena u zapadnom dijelu Sredozemnog mora između Italije, Francuske i Tunisa, južnije od Korzike.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni grad Sardinije je Cagliari. Otok se sve donedavno sastojao od 4 provincije: Cagliari, Sassari, Nuoro i Oristano, a od 8. maja 2005. pridružile su im se i 4 daljnje provincije: Olbia-Tempio, Ogliastra, Carbonia-Iglesias i Medio Campidano. Nove provincije su prvenstveno upravna područja, čiji glavni gradovi još nisu jasno definirani. Regija i otok Sardinija zauzimaju površinu od 24 090 km², na kojoj živi oko 1 645 000 stanovnika, što znači da prosječna gustoća naseljenosti na otoku iznosi 68 stanovnika po km².

Područja[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok se sastoji od područja, koja su definirana geografskim odrednicama kao što su uzvisine odnosno nizine.

Gradovi i naselja[uredi - уреди | uredi izvor]

Obale[uredi - уреди | uredi izvor]

Neke od sardinskih obala poznata su u svijetu turizma i često su pojam dramatske prirodne ljepote:

Rijeke[uredi - уреди | uredi izvor]

Najduža rijeka otoka je Tirso sa 150 km [1]dužine, zatim Flumendosa duga 127 km [1], te Coghinas dug 122 km, koja se uliva u more na južnoj strani otoka.

Klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Klima je u osnovi mediteranska, sa toplim proljetnim i jesenjim mjesecima, vrućim ljetima i blagim zimama. Tokom ljetnih mjeseci Sardinija ima velikih problema sa vodom (500 - 600 mm/godišnje), dok je zimi šibaju hladni morski vjetrovi. Otok važi kao prirodni rezervat, na kojem obitavaju hiljade rijetkih primjeraka otočne flore i faune, koji se dijelom nalaze i pod zaštitom države. Tlo Sardinije ukazuje na prisustvo zlata i srebra.

Znamenite ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Turističke destinacije[uredi - уреди | uredi izvor]

Historijski punktovi

Prirodne znamenitosti

Kulinarski punktovi

  • Sella & Mosca, najveća sardenjska vinarija

Tehnička čuda

  • Trenino Verde, uskotračna pruga

Kulinarski specijaliteti[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1.0 1.1 "Tirso River" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1574475/Tirso-River. pristupljeno 28. 05. 2013.  Greška kod citiranja: Invalid <ref> tag; name "brit" defined multiple times with different content

Vanjski veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Regije Italije Flag of Italy
Abruzzo | Apulija | Basilicata | Emilia-Romagna | Kalabrija | Kampanija | Lacij | Ligurija | Lombardija | Marke | Molise | Pijemont | Toskana | Umbrija | Veneto
Posebni autonomni status imaju: Furlanija-Julijska krajina | Trentino-Južni Tirol | Sardinija | Sicilija | Valle d'Aosta