Brenta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Brenta
Lokacija
Države Italija
GradoviPadova, Chioggia
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Jezera Levico i Caldonazzo
450 m
Ušće
  – aps. visina
kod Chiogge, Jadransko more
0 m
Dužina174 km
Hidrologija
Protok
  – srednji

60-90 m³/s kod Bassano del Grappa, kod Barzizze 93 m³/s
Sliv
  – površina

5.840 km²
Ulijeva se uJadransko more

Rijeka Brenta je 174 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora u Trentino-Alto Adige do svog ušća u Venetu.

Za vrijeme antike, rijeka je nosila ime Medoacus (starogrčki: Mediochos, Μηδειοχος) te se je neposrednoj blizini Padove račvala u dvije rijeke; Medoacus Maior (Veliki Medoacus) i Medoacus Minor (Mali Medoacus). Rijeka je izmjenila svoj tok u ranom srednjem vijeku, a kroz njeno korito u Padovi počela je teći rijeka Bacchiglione.

Brenta je 174 km duga rijeka, čiji je vodotok prvi put kanalizan još u XVI. stoljeću kada je izgrađen dugi kanal od mjesta Stra (Padova) do Jadranskog mora, zaobilazeći tako Venecijansku lagunu. Drugi kanal, često zvan Riviera del Brenta, napravljen je da spoji vodenim putem Veneciju i Padovu (drugi po veličini i važnosti grad Mletačke Republike).

Rijeka Brenta, a osobito njezin kanal Riviera del Brenta, ubrzo je postao vrlo važna prometnica, uz njegove obale podignute su brojne impozantne vile. Od svih tih vila, samo su tri dostupne javnosti: Villa Foscari, Villa Widmann - Foscari i Villa Pisani.

Kod grada Bassano del Grappa, rijeka je premošćena 1569. drvenim natkrivenim mostom kog je projektirao Andrea Palladio, zvanim Ponte Vecchio (Stari most), ili Ponte degli Alpini (Alpski most).

Brodovi na rijeci[uredi | uredi kod]

Venecijanski plemići, su za plovidbu duž kanala koristili specifičnu vrstu broda zvanu Burchiello. Teret se prevozio teglenicama zvanim Burci.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Brenta
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Brenta